Govor mržnje u BiH


Bosanskohercegovačni javni prostor je već prije ratnih dešavanja zatrovan govorom mržnje, a trideset godina poslije čini se da se situacija nimalo nije popravila. Naprotiv, ona se pogoršala pojavom interneta i društvenih mreža.

Govor mržnje, tačnije, zagovaranje mržnje na osnovu nacionanog porijekla, rase, vjere ili po bilo kojem drugom osnovu, zauzima posebno mjesto u svakodnevnici građana Bosne i Hercegovine. Društvena opasnost i uzrokovanje nestabilnosti u našoj državi su samo neki od problema koje jezik mržnje i dalje prouzrokuje.

Definisanje govora mržnje je samo na prvi pogled jednostavno. Iako objavljivanje malicioznih on-line komentara, kojima je cilj da uvrijede pojedinca ili neku grupu, može zvučati kao iskazivanje mržnje, mora se napraviti razlika između fenomena „govor mržnje“ koji bi trebalo sankcionisati i fenomena uvredljivog, šokantnog ili uznemirujućeg govora koji ipak uživa zaštitu člana 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda koji štiti slobodu izražavanja, kako je to utvrdio i Evropski sud za ljudska prava.

Ne postoji uvriježena definicija govora mržnje u međunarodnom pravu. Definicija koja se najčešće koristi u Evropi je ona iz Preporuke 97, Komiteta ministara Vijeća Evrope. Prema njoj, govor mržnje predstavljaju „svi oblici izražavanja kojima se širi, podstiče, promoviše ili opravdava rasna mržnja, ksenofobija, anti-semitizam ili drugi oblici mržnje zasnovani na netoleranciji, uključujući netolearanciju izraženu kroz agresivni nacionalizam i etnocentrizam, diskriminaciju i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i ljudima imigrantskog porijekla.“

Postojanje usaglašenog shvatanja značenja izraza „govor mržnje“ svakako bi olakšalo i određivanje predmeta ovog rada. Rasprava o krivičnopravnim aspektima neke pojave podrazumijeva pregled raspoloživih krivičnopravnih instituta za suprotstavljanje toj pojavi i razmatranje njihove dostatnosti.

Davanja odgovora na pitanje da li Bosna i Hercegovina raspolaže adekvatnim krivičnopravnim okvirom za suprotstavljanje govoru mržnje, pa i onom na elektronskim medijima i na internetu, nužno je odrediti šta se, za potrebe ovog rada, smatra govorom mržnje. 

Složene državne strukture BiH i podijeljene nadležnosti između BiH i njenih entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske te posebne administrativne jedinice Brčko distrikta BiH, kriminalizacija govora mržnje izvršena je posebno u četiri važeća krivična zakona u BiH. Svi ti zakoni inkriminiraju izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

U sva četiri krivična zakona koja sadrže krivična djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti inkriminirano je ne samo izazivanje mržnje, koje podrazumijeva njeno uzrokovanje nego i eskaliranje mržnje, koje podrazumijeva njeno razbuktavanje ili intenziviranje ali i izazivanje i raspirivanje blažih oblika netolerancije – razdora i netrpeljivosti. U tim zakonima kriminalizirano je izazivanje ili raspirivanje samo tri oblika mržnje: nacionalne, rasne ili vjerske.

Na osnovu ovih odredaba ne može se krivično sankcionirati izazivanje drugih oblika mržnje odnosno mržnje koja ima druge osnove. Štaviše, primjenom ovih zakonskih odredaba ne može se sankcionirati ni izazivanje svake nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdore ili netrpeljivosti. 

U BiH ne postoji poseban zakon koji reguliše upotrebu interneta, pa tako ni za govor mržnje na internetu i društvenim mrežama. Podijeljena zakonodavna nadležnost države BiH, njenih entiteta i Brčko distrikta BiH rezultirala je neujednačenom krivičnopravnom regulacijom, ne samo govora mržnje, u važećim krivičnim zakonima, već i komplikovanu potragu za pravdom.


Tvoj stav

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist