Zenica – od kasabe do grada


Zenica, jedan od najznačajnijih gradova Bosne i Hercegovine, te i jedan od onih sa najbogatijom historijom. Grad poznat po svojoj raznolikosti, od zelenila do industrije, Zenica ima sve. Da li se ikada upitate kako je naš grad izrastao u ono što je danas?

Pišući ovaj članak, razgovarali smo i sa Hikmetom Krkalićem, profesorom historije.

Profesor Hikmet je počeo razgovor napominjući nas koliko bogatu historiju Zenica ima, još od vremena Ilirskih plemena, iz vremena Slavena, napomenuo je i objekte iz perioda srednjeg vijeka koji se još uvijek nalaze u Zenici i okolini. Spomenuo je mnoge predmete, kao što je ploča sudije Gradiše (koja se nalazi u Muzeju grada Zenice). Profesor je dalje nastavio o značaju Bilinog polja. Naime, Bilino polje, koje mnogi danas prepoznaju kao stadion fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine, ima bogatu historiju.

Na Bilinom polju se desio, 1203, godine, jedan od najvećih skupova u srednjevjekovnoj Bosni, vezano za bilinopoljsku abjuraciju – Kulinovo odricanje heretickog učenja pred izaslanicima Svete stolice.

Kulin ban, predstavlja jednu od najznačajnijih historijskih figura, poznat po povelji koja je po njemu nazvana. Ova povelja predstavlja nastariji pisani dokument iz perioda srednjevjekovne Bosne. U nastavku nam je profesor pričao nekim spomenicima koji su ostali u Zenici još od osmanskog perioda, kao što su Sultan-Ahmedova džamija, Kočevska džamija, Potočka džamija. Međutim, jedan od najznačajnijih historijskih spomenika na području Zenice jeste Vrandučka tvrđava, koja se nalazi u naselju Vranduk. Iako nije naročito velika, kaže profesori, ova kula se nalazi na takvom strateškom položaju da kada se ide dolinom rijeke Bosne tu se mora proći, i uvijek je bila predstaža za ulazak u Zeničku dolinu.

Ovaj video donosi vam priču o jednom od simbola Zenice, a radi se o Kamenom mostu. Preko Kamenog mosta odvijao se sav poslovni život Zenice i preko njega su prelazili samo muškarci. Šta legenda dalje kaže i otkud naziv Kameni most, saznajte u videu.

Posljednji vojnici koji su napustili utvrdu bili su osmanski vojnici koji su položili oružije pred austrijskom vojskom 1878.” – kaže profesor Krkalić. Nastavlja riječima: “zanimljivo je kako Austrijanci često pišu kako su te male bosanske tvrđave teško osvojive, nepristupačne, tako dominiraju, poput Ključa, Srebrenika, Vranduka, i još nekih takvih objekata, ali za Vranduk su ljudi nekako emotivno vezani, i on sada uglavnom pripada muzejskoj organizaciji i djelatnosti i turističke grupe koje odlaze često odlaze na pripredbe u Vranduk.

Iz austro-ugarskog perioda, profesor navodi da su najznačajniji spomenici, sinagoga, koja se nalazi u samom centru Zenice, te pravoslavne i katoličke crkve koje se danas nalaze u Zenici.  Ključni dio, kako kaže profesor, jeste austro-ugarski, kada Zenica od jedne osmanske kasabe prerasta u grad sa pravim objektima koji ga čine takvim.

Tu ima i mnogih objekata iz kasnijeg razdoblja, gdje je Zenica bila jedno gradilište bez premca, možda u Bosni i Hercegovini, a o tom vremenu govori jedan prelijep film, zove se: “Uzavreli grad”. To je vrijeme kada je, iza Drugog svjetskog rata, popravljano ono što je srušeno u ratu, jer su i partizani srušili određene objekte u Željezari i Rudniku, mostove, pruge, a Nijemci su pred povlačenje srušili sve što je opće moglo da se koristi, pa je onda sve to moralo ponovno da se to podiže…

Grad nakon popravke “dobija na širini” i mnoga prigradska naselja postaju dio samog grada. Profesor napominje kako se u Zenici nalazi i Partizansko groblje, Bosansko Narodno Pozorište, obalni Bulevar, te kako se u Zenici ima šta vidjeti i čuti.

Profesor je napomenuo kako često vodi učenike u Vranduk, na Smetove tj. na partizanski spomenik, “Papirnu” (nekadašnju tvornicu papira), Turbe na Bilimišću (najstarije groblje na području Zenice) i kaže kako jako voli otići u muzej.

Naš grad je prošao kroz mnogo, i svako ko prođe kroz Zenicu može da osjeti čvrstinu, sigurnost i ljepotu njene prošlosti. Grad za koji se vrijedilo boriti, i onaj za koji se treba nastaviti boriti na sve načine, da posebnost ovog bosanskohercegovačkog grada nikada ne izumre.

Zenica danas
Fotografija: Asmir Mahalbašić

Ovaj članak je nastao u sklopu projekta Pollution Revolution. Projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Tekst: Kemal Alijagić i Asja Kadić

Izvor fotografije: Zeničke priče i pričice

Oznake članka:

Tvoj stav

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist