Doniranje organa: plemeniti čin i spašen život


Danas kad su ulice bosanskohercegovačih gradova popunjene kutijama i plakatima za skupljanje humanitarne pomoći, a društvene mreže preplavljene fotografijama djece i odraslih koji se svakodnevno bore sa bolešću, mi govorimo o doniranju organa u Bosni i Hercegovini.

Da li vam je doniranje organa poznato samo iz filmova i serija? Doniranje organa nakon smrti znači presađivanje organa u svrhu liječenja druge osobe. Jako često se sa doniranjem organa povezuje termin moždana smrt koja (najčešće) nastaje uslijed jake povrede glave ili moždanog krvarenja. Smrt se utvrđuje od strane tima ljekara.

Bubrezi, srce, jetra , pluća, gušterača, tanko crijevo, rožnjače, srčani zalisci, kosti, tetive i koža se mogu presađivati odnosno donirati, dok se reproduktivni organi i tkiva ne uzimaju od preminulih osoba.

Prema statistikama objavljenih na stranici organdonor.gov dvadeset osoba u svijetu dnevno premine čekajući transplataciju, dok je svakih deset minuta nova osoba dodana na listu čekanja. Samo jedna osoba potpisivanjem donorske kartice može spasiti do osam života, odnosno može donirati osam organa.

Bosna i Hercegovina ima tri centra za transplantaciju organa; u Sarajevu, Tuzli i Banjaluci. Najviše se transplantacija godišnje uradi u Tuzli. Postoji i Udruženje “Donorska mreža u Bosni i Hercegovini”, međutim ono nije dio zdravstvenog sistema, već služi za promovisanje prednosti i koristi doniranja organa, te ruši predrasude o istom.

Trenutno je oko 3000 hroničnih bubrežnih bolesnika na dijalizi, od čega 2000 u Federaciji. Po riječima Eldine Softić, potpredsjednice federalnog Udruženja dijaliziranih i transplantiranih pacijenata u Federaciji BiH je u 2019. godini više od 300 ljudi čekalo na transplantaciju bubrega, više od 20 transplantaciju jetre, a oko 11 je čekalo na transplantaciju srca. 

Jeste li razmišljali o potpisivanju donorske kartice?

Dvadeset puta je veća šansa da će vama biti potrebna transplatacija, nego da ćete vi biti u situaciji da donirate organe. Ukoliko se odlučite da potpišete donorsku karticu, to besplatno možete učiniti ovdje. Promovišite s nama ovu temu kako bi zajedno podigli svijest i privukli što više ljudi da potpišu i učine ovo jumano djelo. Razgovarajte sa svojim prijateljima i porodicom na ovu temu, a možete se i nama javiti i podijeliti s nama svoje mišljenje i komentare.

Prva donorska kartica izdata je 2003. godine, a već duže vrijeme je aktivna kartica Donorske Mreže u Kantonu Sarajevo. Savjeti, incijative i ideje za realizaciju uspješnog sustava prikupljanja organa dolaze uvijek od nevladinih eksperata za to područje, a vlast bi trebala implementirati te ideje. Bez neprofitnih organizacija nema javne akcije, kao i prijeko potrebnog edukacijskog rada u javnosti.

Darivanje krvi

Tu je također i darivanje krvi koje se može obavljati svakih tri i četiri mjeseca, u zavisnosti od toga da li je osoba ženskog ili muškog pola. Potpisati donorsku karticu možete i sa 16 godina, uz dopuštenje roditelja, dok darivati krv možete nakon što napunite 18 godina. Iz jedne doze krvi najčešće se dobivaju 4 krvna pripravka: koncentrat eritrocita, koncentrat trombocita, koncentrat leukocita i plazma, te se od jedne doze krvi mogu spasiti tri života. Davanje “pune” krvi traje 8 do 12 minuta.

U Zenici, ali i cijeloj BiH, su vrlo česte akcije darivanja krvi koje organizuje Crveni križ, ali vi ne morate nužno čekati akcije darivanja krvi obzirom da su vrata Transfuzijskog centra u Kantonalnoj bolnici Zenica uvijek otvorena.

Mišljenje Zeničana

Zanimalo nas je i mišljenje sugrađana, obzirom da je oko 50.000 osoba u Bosni i Hercegovini već potpisalo donorsku karticu. Mišljenja su podijeljena, kao i u svijetu, a neki od naših sagovornika već imaju iskustva sa doniranjem. U nastavku teksta pročitajte da li Zeničani podržavaju doniranje organa ili krvi, te da li su oni nekad bili ili žele biti donori.

“Iskreno ne znam da li bih donirala organe poslije smrti. Međutim, ovako bih donirala nekom ako znam da ja mogu živjeti bez tog organa i da ja svoje zdravlje neću ugroziti. Krv bih rado donirala, ali ne mogu zbog kilaže.”

“Već duže vrijeme razmišljam o potpisivanju donorske kartice, ali i darivanju krvi. Ne znam kako bi moji roditelji i prijatelji reagovali na doniranje organa, ali ja mislim da je to jako humano i nadam se da ću se uskoro odvažiti i učiniti i jedno i drugo.”

“Doniram krv već nekoliko godina, nama ništa ne znači ta jedna doza krvi manje i 15 minuta vremena, a nekome može spasiti život. Zamislite koliki ste heroj u očima stranca kojem spasite život, a niste sebe ugrozili ni sekunde.”

“Ne podržavam doniranje organa poslije smrti, jer je to kasapljenje tijela umrlog.”

“Donirala sam krv nekoliko puta za svoje bližnje ili bližnje mojih prijatelja. U početku me bilo strah da će mi biti loše, međutim sve je dobro prošlo.”

“Preporučujem doniranje krvi jer je i zdravstveno dokazano da je to dobro za zdravlje onog koji donira, a osim toga spašavate čak tri života jednom dozom krvi.”

“Nikad nisam razmišljao o donorskim karticama u Bosni i Hercegovini, a dobrovoljno darivanje krvi u potpunosti podržavam. Doniranje organa i prije i poslije smrti je jako hrabar potez, nisam siguran da sam spreman za to, prvenstveno jer se bojim operacija. Poslije smrti će mi naravno biti svejedno.”

Sve dodatne informacije i najčešća pitanja u vezi darivanja krvi možete pronaći ovdje, a o doniranju organa čitajte ovdje.

Ostanite nam zdravi i nesebični.

Autor teksta: Tarik Lemeš i Ena Čaušević

Izvor fotografije: radiosarajevo.ba


Tvoj stav
  1. Amela   On   24/07/2020 at 10:19

    Nikad se ne doniraju organi poslije smrti to su mrtvi organi I kao takvi nikom ne mogu koristiti. Dakle, donaciju organa mogu izvrsti samo zive osobe!

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist