Destigmatiziraj bol – mjesec prevencije samoubojstva


Ukoliko ste provodili više vremena na društvenim mrežama posljednjih dana, mogli ste primjetiti gomilu objava sa rečenicom “September – Suicide Prevention Month” ili na naški “Septembar – Mjesec Prevencije Samoubojstva”. Mnogima se to činilo kao jedna sasvim legitimna tema kojoj trebamo posvetiti pažnju, štoviše ne samo jedan mjesec u godini. Međutim, sa druge strane stoji publika kojoj nije u potpunosti jasno zašto uopće vrijedi pričati o ovome, a naročito pobogu zašto u BiH.

Kroz istraživanje o resursima, informacijama i izvorima koji bi mi pomogli da približim temu i važnost prevencije samoubojstva u našoj državi, ostala sam razočarana. Oskudnost je možda i preblaga riječ da opiše kako raspolažemo javnim informacijama vezanim za mentalno zdravlje našeg stanovništva.

Samim time, to nam izaziva dodatnu alarmantnost i razlog da se to mijenja.

Po studiju “ Samoubojstvo u Bosni i Hercegovini i gradu Sarajevu “ od strane tadašnje studentkinje Umea Univerziteta, Emine Music, stabilne stope samoubojstava u BiH u toku prije i poslijeratnog razdoblja ne ukazuju na evidentan utjecaj bosanskog rata na poslijeratnu razinu samoubojstava, osim kod žena u Sarajevu. Osim ove iznimke, nalazi ukazuju na davno uspostavljeni osnovni obrazac u stopama samoubojstava koji se nije odmah promijenio, čak ni uz rat. Studija podupire ranije nalaze da dostupnost sredstava utječe na odabir metode samoubojstva koja se koristi.

Pored ove studije, rezultati istraživanja mr. sci. dr. Fajkić Almira sa Univerziteta u Sarajevu u studiji “Samoubojstva djece i adolescenata u Bosni i Hercegovini prije i poslije rata (1992.-1995.)” su ukazali na to da ukupne stope samoubojstava mladih bile su za jednu trećinu niže u posljeratnom nego u prijeratnom razdoblju. Taj je učinak bio najizraženiji kod djevojčica kojima se stopa porasta samoubojstava gotovo prepolovila i kod dječaka od 15 do 19 godina, čija se stopa smanjila za približno jednu četvrtinu. Povećao se broj samoubojstava među dječacima u dobi od 14 godina ili mlađima. Samoubojstva vatrenim oružjem gotovo su se proporcionalno udvostručila i bila su dominantna poslijeratna metoda. Uz sve navedene rezultate, autor je došao do zaključka da “nalazi ovog istraživanja ukazuju na potrebu za javnom edukacijom u Bosni i Hercegovini o ulozi dostupnosti vatrenog oružja u samoubojstvu mladih i za uputama o sigurnom skladištenju u kućanstvima. Štoviše, potrebno je podizanje društvene svijesti o čimbenicima rizika od samoubojstva i prevenciji samoubojstava. “

Naši susjedi su se ipak više i ozbiljnije posvetili ovoj temi i kao rezultat toga sada imaju mnoštvo organizacija koji skreću pažnju važnosti prevencije suicida. Udruga Životna Linija u Hrvatskoj ima za viziju povećanje kvalitete života depresivnih i suicidalnih osoba na području Republike Hrvatske što uključuje suradnju sa srodnim udrugama, institucijama i organizacijama. Kao što i sami navode na svojoj internet stranici zivotnalinija.hr “Poražavajuće su statistike prema kojima se u Republici Hrvatskoj svakog dana u prosjeku ubije otprilike dvoje ljudi, što na godišnjoj razini iznosi oko 700 osoba. Da bi se te smrti spriječile, potrebno je što hitnije izraditi Nacionalnu strategiju za borbu protiv suicida, koja u Hrvatskoj još uvijek ne postoji.”

Iako jedna novija organizacija, oni prikladno ove godine obilježavaju svjetski dan prevencije samoubojstva 10. septembra gdje će upaliti 566 svijeća (lampiona) na Trgu Petra Preradovića (Cvjetnom trgu) u Zagrebu u spomen na isto toliki broj osoba koje su tijekom prošle godine preminule počinivši suicid.

Bez obzira na lokaciju, rod, spol, rasu ili naša opredjeljenja suicidalnost je nešto što može da dopre do svakoga jer mentalne bolesti ne diskriminiraju. Upravo zbog toga, što s tim može da se bori svako od nas, čak i neprimjetno, daje dovoljno povoda za edukacijom i podizanjem svijesti na ovu temu.

Za kraj ću da citiram Nacionalni Savez o Mentalnim Bolestima tj. NAMI:

“Suicidalne misli, slično kao mentalna zdravstvena stanja, mogu utjecati na svakoga bez obzira na dob, spol ili pozadinu. Zapravo, samoubojstvo je često rezultat neliječenog stanja mentalnog zdravlja. Suicidalne misli, iako česte, ne bi se trebale smatrati normalnima i često ukazuju na ozbiljnije probleme. Svake godine hiljade pojedinaca umru od samoubojstva, ostavljajući za sobom prijatelje i članove obitelji kako bi se snašli u tragediji gubitka. U mnogim slučajevima prijatelji i obitelji pogođeni gubitkom samoubojstva (koji se često nazivaju “preživjelima od samoubojstva”) ostaju u mraku. Prečesto ih osjećaji srama i stigme sprječavaju da otvoreno razgovaraju.

Septembar je Nacionalni mjesec svjesnosti o prevenciji samoubojstava – vrijeme za razmjenu resursa i priča u nastojanju da se rasvijetli ova vrlo tabu i stigmatizirana tema. Ovaj mjesec koristimo za dosezanje onih pogođenih samoubojstvom, podizanje svijesti i povezivanje osoba s samoubilačkim namjerama u službe za liječenje. Također je važno osigurati da pojedinci, prijatelji i obitelji imaju pristup resursima koji su im potrebni za raspravu o prevenciji samoubojstva.”

Ukoliko se borite sa suicidalnim mislima ili znate nekoga ko prolazi kroz ovaj mračan period preporučeno je da se posavjetujete sa lokalnim Centrom za mentalno zdravlje i/ili pročitate više o tome na sljedećim linkovima:

  1. https://www.psihocentrala.com/pomoc-i-podrska/kako-da-pomognem-suicidalnoj-osobi/
  2. https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/rijec-ravnateljice/porast-suicida-djece-i-mladih-kako-prepoznati-problem-i-kako-pomoci/ 
  3. https://www.psihologijaonline.com/klinicka-psihologija/212-borba-protiv-suicidalnih-misli 
  4. http://www.mentalnozdravlje.ba 

Tvoj stav

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist