“ČUJTE NAS!” – Počinje projekat inkluzije gluhih i nagluhih osoba u Zenici


U ponedjeljak, 28. Septembra, obilježen je Međunarodni dan gluhih i nagluhih osoba prvom radionicom ekipe “Kreativci” u suradnji sa Jurić Brankom, jedinim tumačem znakovnog jezika u Zeničko-Dobojskom kantonu u Centru za mlade Zenica. Sam odabir datuma prve radionice je prvi korak pri ostvarivanju cilja projekta “Čujte nas!” koji je zapravo poboljšati položaj gluhih i nagluhih osoba u društvu kroz pripremu budućih profesionalaca iz raznih oblasti za pružanje adekvatne podrške ovoj skupini. Naravno, uz sve to prirodno dolazi i destigmatiziranje i inkluzija naših često nesvaćenih i marginaliziranih članova zajednice.

Udruženje “Kreativci” Zenica od 2013. godine aktivno realizuju projekte kroz moć i kreativnost fotografije. Ova neprofitna, nepolitička i nevladina organizacija učestalo se bori da stvori mjesto gdje se oni “stišani” mogu izjasniti i pokazati. Ovaj projekat, samim time, nije drugačiji.

izvor fotografije Benjamin Muslić

Projekat “Čujte nas!” je započeo još prošle godine prvu fazu kroz realizaciju sa Vijećem učenika Medicinske škole u Zenici, gdje i danas stoji rezultat na samom holu škole u obliku panoa sa slikovno prikazanom znakovnom abecedom. Ovaj projekat se nastavlja sa novim valom radionica u obliku zatvorene grupe od 16 učesnika sa predavačicom Jurić Brankom. Broj učesnika je zatvoren i minimaliziran, kako bi mogli održavati radionice u skladu sa svim mjerama i propisima Kriznog štaba u toku vanredne situacije.

Ciljevi projekta su senzibiliranje javnosti o potrebama osoba s oštećenjem sluha u cilju smanjivanja predrasuda, podsticanje učesnika da se uključe u sve oblike edukacijsko-rehabilitacijskih tretmana gluhih i nagluhih osoba, te poboljšanje društvenog položaja ove skupine.

Nakon što su prošla upoznavanja i osnovne informacije o projektu, krenuli smo odmah na učenje prvih riječi – dani u sedmici. Naša “učiteljica” Branka Jurić nam je samim time i pokazala kako zapravo se uči znakovni jezik kroz pomno praćenje, pamćenje i ponavljanje. Svaki učesnik je stvorio za sebe asocijaciju da bi lakše zapamtili znakove, a znam da odmah nakon završetka prve radionice sam prva ponosno i rado nabrajala poznanicima dane u sedmici koristeći naučeno.

izvor fotografije Benjamin Muslić

No, koliko su zapravo diskriminirane gluhe i nagluhe osobe u našem društvu i kako mi to možemo promijeniti?

U nastavku ću da citiram našu predavačicu Jurić Branku, koja je sa nama podijelila stvarnu sliku života ove marginalizirane skupine ljudi, sa akcentom na mlade ljude u obrazovnom sistemu:

“Gluhe i nagluhe osobe nisu glupe osobe i nivo njihove inteligencije je na nivou čujućih osoba i kreće se na skali na isti način kao i kod čujućih osoba. Po popisu iz 2013. godine u ZDK živi preko 6000 gluhih i nagluhih osoba koje čak nisu niti evidentirane preko centara za socijalni rad jer zbog neznanja roditelja ili staratelja ne primaju čak ni osnovno pravo – pravo na invalidninu. Na nivou kantona postoje četiri udruženja građana koji okupljaju ovu populaciju i osim zeničkog udruženja svi imaju problem s prostorom u kom će se članovi okupljati. U većim urbanim sredinama gluhe osobe koje koriste znakovni jezik u kafićima skupljaju čudne poglede, konobari ih ne razumiju kao i mnoge druge slične situacije zbog čega gluhe osobe onda nerado izlaze u javnost.

U okruženju Ze-Do kantona imaju dvije škole specijalizovane za potrebe gluhe djece (Tuzla i Sarajevo). Ja sam pohađala školu u Sarajevu, koja je prošle godine proslavila sedamdeset godina postojanja. U jednoj školi imaju četiri odjeljenja sa po osam đaka i djeca su smještena u privatnom smještaju u blizini škole. Direktor škole i profesori ne koriste znakovni jezik. Dakle, diskriminacija prema gluhoj djeci i u školi je izražena. Kapaciteti škole su pet puta manji od potreba.

U velikom broju anamneza ćete pročitati da su gluha djeca zaostala u razvoju, međutim, smatram da to nije ni blizu istine. Čujuće osobe nisu ništa sposobnije od gluhih osoba, ali da je svijet pripremljen za njih to je činjenica. Da se razumijemo, veliki broj odraslih gluhih osoba u našem društvu su greška zdravstvenog sistema. Ja sam jedna od njih. Pogrešna primjena terapije streptomicina oduzela mi je sluh.”

izvor fotografije Benjamin Muslić

Branka navodi i sljedeće probleme naše društvene zajednice:

  • Veliki broj malodobne djece koja nisu registrovana po centrima za socijalni rad
  • Njihova neuvezanost tj. njihovih roditelja ili staratelja
  • U popisu stanovništva očito je da nisu zabilježena sva gluha i nagluha djeca
  • U centrima za socijalni rad i u ministarstvu nema baze podataka ove djece
  • U dječijim vrtićima do prije nekoliko godina takvu djecu nisu željeli da primaju na boravak (svijetao primjer je vrtić Sindibad iz Zenice)
  • U manjim mjestima i selima situacija je još nezavidnija. Gluha i nagluha djeca se od strane roditelja drže u robovlasničkom odnosu, sakrivaju se i rade najrpljavije poslove po selu.
  • Socijalno zapuštena djeca postaju ne samo nekorisni nego i štetni po širu društvenu zajednicu
  • Gluhoj i nagluhoj djeci je mjesto u redovnim školama

*Gluhe i nagluhe osobe mogu obavljati 70% poslova koje obavljaju čujuće osobe!

U naredna tri mjeseca, kroz dvije radionice sedmično, učesnici bi trebali da imaju osnovno znanje za komuniciranje znakovnim jezikom i time naprave male ali sigurne korake ka ostvarivanju cilja projekta.

Ukoliko Vas interesuje više o ovom projektu, kako će teći i realizovati se onda možete očekivati buduće članke na našem portalu ili možete kontaktirati Kreativce na njihovoj facebook stranici ili kontaktom na mail kreativci.bih@gmail.com


Tvoj stav

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist