Sakati Bili sa Inišmana – priča o pravu da se sanja


Uprkos koronavirusu i strogim mjerama, Bosansko Narodno Pozorište uprizorilo je četiri nove predstave, i tako omogućilo Zeničanima bijeg u izmaštane svjetove u ovom vremenu velike krize. Naime, od početka sezone, održane su premijere pozorišnih predstava Proba, Mladi u doba korone, Most, i Sakati Bili sa Inišmana. Potonja predstava svoju je premijeru doživjela na velikoj sceni u utorak, 22. decembra.  

Sakati Bili sa Inišmana je predstava koja je nastala prema istoimenoj drami irskog dramaturga, scenariste, producenta i redatelja Martina McDonagha. Riječ je o jednom od najtalentovanijih i najnagrađivanijih suvremenih irskih dramskih pisaca. Među mnogim nagradama koje je osvojio važno je izdvojiti nagradu Tony za predstavu Poručnik iz Inishmorea iz 2006. godine. Također, McDonaghovo ostvarenje Six Shooter donijelo mu je Oscara za najbolji kratki film (2006. godine), dok su dva od njegova tri dosadašnja dugometražna filma ostvarila značajan uspjeh – film U Brugesu donio mu je nominaciju za Oscara za najbolji originalni scenarij 2008. godine, a film Tri bilborda ispred Ebbinga u Missouriju donio mu je nominaciju za Oscara za najbolji film i za najbolji originalni scenarij 2018. godine.

Iako je rođen i odrastao u Londonu, McDonagh je kao dječak provodio ljeta u Irskoj, a posebno su mu se u sjećanje urezali proživljeni trenuci u okrugu Connemara. Naime, jednom prilikom je otplovio s kopna do obližnjeg Aranskog otočja koji čine Inishmore (ili Inis Mor – veliki otok), Inishmaan (ili Inis Meain – srednji otok) i Inisheer (ili Inis Oirr – istočni otok). Putovanje do tih zabačenih otoka koji se nalaze na ‘rubu svijeta’, uplašili su mladog McDonagha zbog divljine i usamljenosti koju je osjetio gledajući u beskrajno nebesko plavetnilo i nepreglednu pučinu Atlantskog okeana.

Upravo je u taj zabačeni i surovi svijet išiban vjetrovima i ćudljivim sjevernim Atlantikom, McDonagh smjestio priču o Sakatom Billyju. U središtu ove crne komedije je sedamnaestogodišnji Billy Claven koji je rođen kao bogalj. Ostavljen od roditelja zbog nerazjašnjenih okolnosti, Billy je od samog svog početka osuđen na tešku sudbinu. Iako je spašen i ima dom, on teško podnosi čamotinju i turobnost života na otoku na kojem svako zna svakoga i svi znaju sve jedni o drugima. Zbog nemogućnosti da nađe kakav pristojan posao i osvoji srce jedne djevojke, i zbog toga što ga svi otočani ismijavaju ili sažalijevaju, on najradije provodi dane maštajući i izbjegavajući uvijek ista lica.

McDonagh razbija ovu jednoličnu svakodnevicu jednim zanimljivim događajem koji se zapravo desio u stvarnosti. Naime, 1934. godine je holivudski redatelj Robert Flaherty došao u Irsku kako bi snimao dokumentarac Čovjek s Arana. Uzevši ovaj stvarni događaj i uklopivši ga u svoju priču, McDonagh je dao priliku Billyju da ostvari sve ono o čemu je sanjao – pobjegne od predvidljivosti i otočana koji žive za dobar trač, puni su mana, i naslađuju se jednom bogalju zato što je, naizgled, mrvicu nesretniji od njih.


Isječak iz filma Čovjek s Arana

Kako bismo saznali više o značenju predstave, kontaktirali smo redatelja Predraga Štrbca koji je prije dvanaest godina prvi put sarađivao sa BNP-om na predstavi Bubamara. Na početku je rekao: „Martin MekDona, kao i svi ostali veliki pisci, poznaje veoma dobro ljudsku prirodu i umeje da ispriča veliku priču. Fenomenološki, priča iz komada bavi se begom od turobne stvarnosti, od sopstvenih ograničenja, od promašenosti vlastitih života, od besperspektivnosti… Ali napisana je kao crna komedija što joj daje magičnu privlačnost, jer, kao i u životu, ništa nije samo crno niti samo belo.

Klaustrofobičnost okruženja u kojem se svi poznaju, osiromašenost u sadržaju života, i sklonost da se misli kako je negdje daleko život ljepši i slađi, dobro su poznati i ljudima s naših prostora. Štrbac poredi tadašnju Irsku i našu današnju regiju: „Mnogo je sličnosti kao što su siromaštvo, osećaj udaljenosti od ‘glavnih tokova’ istorije, skučenost, zapostavljenost, ali i vedar duh, dovitljivost, želja za životom, hrabrost. … Tako zapravo i jeste u našim životima. Bude i smeha i tuge. I to je dobro jer ne bismo znali da prepoznamo jedno da nije drugog, ma kako ponekad teško bilo “.

I zaista, glavni junak Billy nije tek ubogi bogalj – on mašta i sanja o ljubavi i sjajnom Hollywoodu, dovitljiv je i pametan, i u konačnici uspijeva dosegnuti dalje nego ijedan otočanin. Razlog tome je što, kako kaže Bili, ‘ima puno sakatih, samo se to ne vidi izvana’. On se jedini, dakle, usuđuje pokušati promijeniti svoj život i pita i sve ostale: ‘Čemu živjeti ako ne probaš?’. Svi, pa i naizgled nemoćni bogalji, imaju pravo sanjati da budu voljeni i cijenjeni, i da od svog života naprave ono što žele.

Ukoliko vam je potreban podsjetnik na to da je život uvijek i svugdje pomalo težak i pomalo lijep, i ako vas treba podstaknuti da sanjate, kupite kartu za ovu predstavu. Repriza je zakazana za 29. decembar.

Izvor: The Cripple of Inishmaan Play Guide (OpenStage Theatre).

Foto: Draženko Jurišić, Galway Tourism, LandLopers, Medium, Pragueshorts, The Gaiety Theatre.


Tvoj stav

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist