Obrazovanje iz ugla srednjoškolca


Osjećam se nesigurno u vezi povratka u polunormalan način odvijanja nastave.

Evo i zašto:

Kako stvari stoje, sljedećeg ponedjeljka se nastavlja odvijanje nastave i počinje drugo polugodište. Sa početkom novog polugodišta, ponovo se javljaju isti problemi oko organiziranja nastave za vrijeme svjetske pandemije u državi koja ima četvrtu najveću smrtnost na svijetu. Ovaj put odluka je pala pojedinačno na škole – one imaju nezahvalan zadatak da odrede kako će pristupiti novom dijelu školske godine. Odlučeno je da se nastava realizira kombinovanom metodom. Kombinovana metoda se nije pokazala kao dobar način prenošenja znanja u prvom dijelu školske godine.

Kao što samo ime kaže, “kombinovana” metoda ima više kombinacija koje tek treba testirati. I loto ima veliki broj kombinacija, ali je često samo jedna dobitna. Kombinacija, kojom se ova škola odlučila voditi, je na prvu ruku nerealna, a kada malo bolje razmislite, i suluda. Smatrati da sedamnaest učenika može stati u jednu učionicu za vrijeme svjetske pandemije je više nego nerealan scenarij; sedamnaest učenika u jednoj prostoriji treba boraviti četiri sata na dan.

Virus koji hara svijetom se prenosi kapljično, a kapljice se zadržavaju u zraku. Ako se virus pojavi u odjeljenju, to odjeljenje je potencijalni klaster; bar bi bio da se klasteri više mogu pratiti. Sedamnaest učenika odlazi svojim kućama, gdje žive sa svojim obiteljima. Podaci pokazuju da se najveća transmisija COVID-a odvija unutar zatvorenih zajednica, tj. porodica. Kada se cijela Europa priprema na novi val i novi soj COVID-19, kada vodeće svjetske države ulaze u mega lockdown koji će trajati mjesecima, mi razmišljamo kako da u školu pošaljemo 500+ učenika iz isto toliko različith okruženja.

Kada sagledamo sve činjenice ovo izgleda kao recept za katastrofu, zar ne?

Ukidanje mjera prije nego što to realna a ne prividna situacija dozvoljava, može dovesti do velikih posljedica, a sve zbog toga što nismo u stanju da pratimo svijet po pitanju učenja na daljinu. Ugrožavanje života učenika, direktno i indirektno, ne bi smjelo da bude pitanje rasprave, ali se ipak o tome raspravlja, te se donose zaključci koji se protive zaštiti pojedinca. Ja, kao autor ovog teksta, se prvi ne osjećam sigurno da se vratim u učionicu. Moja briga i nesigurnost leži u tome što je sedamnaest učenika velika varijabilnost – rizik nije vrijedan profita, to je jako prosta kalkulacija.

Da na stranu i ostavimo sve prijašnje argumente kao što su minimalna distanca, dva učenika za jednim stolom, teoretsko nošenje zaštitnih maski, itd., kombinacija koja je ovaj put predložena je opet puna mana, čak i sa strane obrazovanja. Ako u razredu ima više od sedamnaest učenika (npr. 20), onda po školskom dnevniku ide smjena učenika (20-17 = 3). Tri različita učenika pohađaju nastavu online. Prvi problem sa ovim pristupom je: kako učenik koji nije bio na nastavi kada se radila pismena provjera može u istim uslovima da radi tu pismenu provjeru kao i njegovi kolege? Učenici koji ne budu radili pismenu provjeru kada je bude radilo cijelo odjeljenje nemaju iste uslove za pokazati znanje kao njihovi kolege, a naknadno pisanje pismenog rada nije učenikova krivica nego krivica organizacije.

Svaki učenik odjeljenja mora imati jednaka prava i jednake uslove da pokaže znanje; ovim načinom se ta prava u potpunosti krše. Ovim putem šaljem apel da se ovaj suludi i, prije svega, nerealni način nastave promijeni. Vraćanje na sistem iz prošlog polugodišta nije idealan, ali je daleko bolji i sigurniji za učenike od nove kombinacije koja je puna fatalnih propusta. Također, pozivam predstavnike medija da široj javnosti obznanimo krizu sa kojom se naše obrazovanje suočava.

Najlakše je šutjeti i žaliti se na probleme, ali treba znati kada o tim problemima progovoriti i suočiti sa njima, jer drugačije nije moguće doći do adekvatnog rješenja.

Tekst napisao: Nedim Fakić.
Tekst je preuzet sa posta Facebook profila autora, uz njegovo odobrenje.
Naslovna slika preuzeta sa: https://www.seneca-eu.net.

Oznake članka:

Tvoj stav

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist