Prva bh. studentska konferencija Odsjeka za kulturalne studije iz perspektive studenata-učesnika


U utorak (27. aprila) i srijedu (28. aprila), studenti i studentice Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Zenici uspješno su održali prvu online studentsku konferenciju u Bosni i Hercegovini. Taj dvodnevni događaj, koji je naslovljen Kultura u vrijeme distance, omogućio je budućim kulturolozima da javno izlože svoja promišljanja o novonastalim prilikama uzrokovanima pandemijom koronavirusa.

Jedanaest studenata i studentica su imali priliku svoja desetominutna izlaganja predstaviti kroz četiri veće tematske cjeline – Identiteti pod maskama, Studiranje u doba pandemije, Distanca kao način života i Mediji i društvene mreže u doba pandemije. Nakon svake sesije, svi prisutni mogli su razmijeniti mišljenja i osvrnuti se na izlaganja. Diskusiju su predvodili i moderirali profesori-mentori s Odsjeka za kulturalne studije, od kojih je svaki bio zadužen za jednu tematsku cjelinu – doc. dr. Hazim Begagić, doc. dr. Mirza Džananović, v. prof. dr. Esad Delibašić i prof. dr. Damir Kukić.  

S obzirom na to da su na konferenciji učestvovali i izlagali studenti svih godina, željeli smo usporediti njihova iskustva i dojmove. Najprije smo razgovarali sa Saninom Memčić, studenticom prve godine Odsjeka za kulturalne studije, koja je predstavila temu „Ima li života nakon korone?“ u sklopu tematske cjeline Studiranje u doba pandemije.

O studiranju u vrijeme pandemije, Memčić je rekla: „Kao studentici kojoj je studiranje počelo u doba pandemije, mogu reći da se moje mišljenje znatno razlikuje od studenata koji su stariji od mene. Njihovo poimanje normalnog tradicionalnog studiranja jeste ono u klupama i amfiteatrima, dok je naše ‘normalno’ ovo koje trenutno i jeste dostupno. Na ovaj način smo zapravo željeli pokazati koliko online studiranje utječe na mentalno zdravlje i socijalizaciju studenata.

Potom se osvrnula na važnost ovakvih događaja: „Svaki student treba iskusiti javni nastup i debate. Nama to zapravo može biti uvod u proces pronalaska sebe. Ono što naučimo na predmetima poput Komunikologije ili Kulture govora možemo pokazati na događajima kao što je ovaj. Ovo je bilo definitivno jedno od najljepših iskustava koje sam doživjela u ovih godinu dana studiranja. Mogu sa sigurnošću reći da su se, na ovaj način, povezali svi studenti našeg Odsjeka, i da ne smijemo dopustiti da ova pandemija stane između nas. Bitno je ostati optimističan i nadati se boljem sutra.

Student druge godine, Benjamin Krehić, koji je predstavio temu „Mediji i koncepti zavjere“ u sklopu odjeljka Mediji i društvene mreže u doba pandemije, rekao nam je: „Odlučio sam govoriti o konceptima zavjere baš zato što smatram da postoji previše teorija koje nisu validne i skreću pažnju s pravog problema, a to je prevencija i očuvanje zdravlja. U izlaganju sam također skrenuo pažnju na utjecaj medija u razvoju i širenju samih teorija.

Studenti bi trebali da učestvuju u što više manifestacija ovog tipa, ponajviše zbog toga što na taj način jačaju svoju sposobnost i vještinu javnog govora koja će im biti od krucijalnog značaja za bilo koju životnu karijeru za koju se odluče u budućnosti. Ovu konferenciju ću pamtiti po lijepom okruženju, kvalitetnoj diskusiji, i sjajnim izlaganjima svojih kolega i kolegica“, dodao je Krehić.

Faris Mrako, student treće godine, predstavio je temu „Ličnost i identitet pod maskom navijača“ u sklopu tematske cjeline Identiteti pod maskama: „Kada sam dobio poziv da učestvujem kao jedan od izlagača na konferenciji, prvotno sam bio počastvovan i izuzetno zahvalan na pruženoj prilici. Pred profesorima i kolegama sam izlagao i prije, s obzirom da naš Odsjek, koji je jedini ovakve vrste u BiH, gaji i tradiciju održavanja Sokratovih kafea.“  

O razlozima zbog kojih je odlučio govoriti o ranije spomenutoj temi je rekao: „Subkulture su za mene uvijek bile zanimljiva društvena pojava – naročito navijačka subkultura. Smatrao sam da je historija maske u navijačkoj subkulturi zanimljiva, naročito jer je postojala i prije nesretne pandemije. Predstavio sam ‘put’ maske, od njene uloge da prikrije identitet navijača do njene današnje medicinske upotrebe. Upravo zbog toga, zakoni koji su na snazi dolaze u sukob jedni s drugima – krizni štabovi nalažu upotrebu maski, a zakoni o sprečavanju nereda na sportskim terenima iste zabranjuju.“  

Mrako je poentirao rekavši: „Kulturolozi su uvijek bili odlični kritičari društva. Da bismo mogli našoj zajednici objasniti određene društvene fenomene, moramo ih i mi prvo dobro „svariti“, biti sposobni argumentirati naše mišljenje, i to mišljenje moći prezentovati. Zbog toga treba suzbiti strah od izlaganja u javnosti, a sjajan trening i prilika za takvo što jesu upravo ovakve konferencije. Jednoga dana ću se s ponosom okrenuti i reći da sam izlagao na prvoj bh. studentskoj konferenciji i bio makar jedan mali dio ove predivne ideje koja, sasvim sigurno, ima svijetlu i veliku budućnost.

Posljednja naša sagovornica bila je apsolventica Adela Jusufović koja je predstavila temu „Normalizacija novog načina života“ u sklopu cjeline Distanca kao način života. „Za mene je ovo bilo posebno iskustvo jer za nekoliko mjeseci završavam studij i mislim da je ovo bila odlična prilika da upotpunim i zaokružim četiri godine obrazovanja u oblasti Kulturalnih studija, ali i da upoznam kolege s ostalih godina jer nam je pandemija to onemogućila. Odsjek za kulturalne studije vrlo je angažiran u smislu organiziranja ovakvih i sličnih događaja – na prvoj godini studija sam sa svojim kolegama radila na izložbi ‘I žene su gradile Zenicu’, a na drugoj godini smo radili na izložbi ‘Tragom zeničkih mostova’“, izjavila je Jusufović.

Zahvaljujući uloženom trudu, i u čudnim okolnostima su se na jednom mjestu okupili cijenjeni profesori, sadašnji i bivši studenti. Zajedničkim snagama i vlastitim znanjima pokušali smo dati odgovore, ali i motivirati jedni druge da bismo pandemiju iskoristili kako bismo se posvetili sebi i u sebi eventualno otkrili neke nove talente. Fizičku distancu treba održavati, ali ne i onu socijalnu jer su ljudi, prije svega, društvena bića i njihov život podrazumijeva stalnu interakciju s njima sličnima“, podijelila je Jusufović.

Uz uvodno obraćanje čuvenog bh. filmskog i pozorišnog režisera Dine Mustafića, prigodne muzičke izvedbe studenata Emine Bajtarević i Anesa Čolaka, zanimljivu diskusiju i izlaganja, studenti i profesori s Odsjeka za kulturalne studije su uspješno realizirali ovaj zahtjevan projekat. Njihova želja i posvećenost bile su ipak snažnije od restriktivnih mjera – sposobnost čovjekova da se prilagodi i najtežim i najbeznadežnijim situacijama je zaista nevjerovatna.

Online studentska konferencija tako je pokazala koliko je važno iznalaziti načine i snagu, i ne predavati se panici i strahu. Svim učesnicima i organizatorima želimo puno sreće i da već sljedeće godine pokažu što umiju i znaju u offline izdanju.

FOTO: Mirza Džananović i Alen Šabanović.


Tvoj stav

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist