Online nastava u Zenici i dalje izazov, godinu od početka pandemije


Učenici srednjih škola u Zenici nisu do kraja zadovoljni kako izgleda online nastava u ovom gradu više od godinu dana od početka pandemije. Dok obrazovne institucije tvrde da postoje jasna uputstva kako bi online nastava trebala izgledati, nastava putem interneta i dalje nije do kraja ujednačena a profesori nisu najsigurniji kako bi ona trebala izgledati, pokazuje istraživanje.

Piše: Adna Kepeš Istraživanje: Adna Kepeš, Sumeja Hazić i Ilma Agičević

Osamnaestogodišnja Sarah Ramić, učenica je generacije u Medicinskoj školi u Zenici, ali veći dio školske godine nije provela u učionici nego uz kompjuter ili mobitel iz svoga stana.

Ona kaže da zbog tehničkih problema i načina na koji je nastava organizovana, osjeća da nije dobila dovoljno znanja u svojim posljednjim godinama srednjoškolskog obrazovanja.

“Ja nisam mogla da dobijem dovoljno znanja preko online nastave”, kaže ona i dodaje kako je zbog pandemije propustila praktičnu nastavu.

Online nastava to nije mogla nadomjestiti, objašnjava ona.

“Voljela bih da više razgovaramo sa profesorima, ne samo o gradivu, da imamo više osjećaja sigurnosti da možemo pitati profesore ako nam nešto nije jasno, što definitivno nije slučaj sa nastavom na daljinu”, kaže Ramić.

Pandemija je najviše uticala na odvijanje praktične nastave.

“U nekim momentima, online nastava mi je zadavala poteškoće, jer smo imali više zadataka nego što bi dobili na nastavi uživo. Praksa se organizovala preko poziva ili u učionici. Pored tehničkih poteškoća, javljanje da odgovorim na pitanja profesora ili da iznesem svoj stav, u toku online nastave, predstavljalo mi je dodatne poteškoće”, kaže Ramić.

U školi koju pohađa nastava je organizovana preko platforme Teams. Ramić kaže da se nastava vremenom popravljala ali da u protekloj školskoj godini nije bila do kraja ujednačena.

“Svaki profesor je imao svoj način odvijanja nastave”, kaže ona.

Obrazovne institucije u Zenici nisu dostavile dokument koji daje uputstva školama i profesorima kako da izvode online nastavu i ocjenjuju učenike kada ne dolaze u učionice. Iz Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona kažu kako su takvu instrukciju napravili na početku pandemije i poslali je svim školama.

Profesor Srednje medicinske škole u Zenici Tarik Hasanović kaže da je ova škola bila jedna od prvih koja je omogućila profesorima obuku i platformu za online nastavu ali da dodatnih objašnjenja iz viših obrazovnih institucija nije bilo.

“Konkretnih uputa na koji način se izvodi online nastava nije bilo”, kaže on i dodaje kako je “na početku to bila samo uputa da sa učenicima komuniciramo  putem e-maila”.

“Ocjenjivanje je bilo zahtjevno, jer je bilo teško izabrati adekvatan način ispitivanja. Ja sam pokušavao taj problem riješiti zadacima kritičkog mišljenja i istrazivačkim projektima”, objašnjava Hasanović.

Veći dio školske godine u Zenici se odvijao online a jedan dio i kombinovanim načinom u kojem učenici jednu sedmicu provode u školi a jednu kod kuće i nastavu prate online.

Nedavna analiza o provedbi konsultativne nastave primjenom informaciono-komunikacijskih tehnologija u osnovnim i srednjim školama Zeničko-dobojskog kantona, Pedagoškog zavoda pokazala je da su učenici bili uključeni u online nastavu i da je većina nastavnika prilagodila častove ovom načinu ali to nije uradilo čak deset posto njih. Polovina učenika žalila se na obimnost i zahtjevnost nastavnih sadržaja.

Tek nešto više od polovine nastavnika i učenika koji su bili uključeni u analizu rekli su da su djelimično zadovoljni konsultativnom nastavom a većina učenika je dala prednost redovnoj nastavi.

Profesor Hasanić priznaje da su učenici tokom online nastave dobili nedovoljno znanja jer su profesori morali da prilagode sadržaje situaciji, čak i da izbace neke dijelove gradiva, ali da se sam model može unaprijeđivati i dalje.

Online nastava definitivno oduzima više vremena od tradicionalnog načina,

naročito tokom kombinovanog načina. Postoje mnoge stvari koje bi se mogle promijeniti.Prva od tih je tehnička opremljenost i učenika i profesora. Zatim potrebna je dodatna edukacija u koristenju različtih platformi, ali i alata“, dodaje Hasanić.

Uputstva o online nastavi

U Ministarstvu za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK, objašnjavaju da za organizaciju i provođenje online nastave postoje uputstva o organizaciji odgojno- obrazovnog procesa u školama koje oni blagovremeno dostavljaju školama.

Spahija Kozlić, kantonalni ministar obrazovanja, kaže da je instruciju o online nastavi napravio kada je počela pandemija.

“U Zakonu o osnovnim i srednjim školama sam našao sličnu konstataciju da je moguće organizovanje nastave uz primjenu informaciono-komunikacijskih tehnologija. To je jedna konstrukcija koja stoji u zakonu za koju sam se uhvatio kada sam rekao ‘Da, pređite na taj model’”, objašnjava Kozlić.

Iz Ministarstva nisu novinarima dostavili dokumente o organizaciji online nastave uz objašnjenje da ih dostavljaju školama pa su novinare uputili da od škola zatraže takve dokumente.

Srednje škole u Zenici također nisu dostavile dokumente koji se odnose na održavanje online nastave.

Ministar Kozlić kaže kako je ubuduće potrebno bolje definisati kako online nastava treba izgledati.

“To ćemo ubuduće dugoročnije riješiti, a nastavni plan bi trebao da teče i mi smo se orijentisali ka stvaranju što boljih uslova. Već smo uspostavili platformu u osnovnim i srednjim školama i ona funkcioniše i u svakom trenutku možemo preći sa online na offline i obrnuto”, kaže on.

Zabrinutost za budućnost

Prema anketi među više od 100 učenika srednjih škola u Zenici, rađenoj za ovaj tekst, više od 20 učenika online nastavu je pratilo samo putem mobitela jer ne posjeduju kompjuter. Većina učenika je navela da vremenski rade više nego što su radili na redovnoj nastavi, da imaju previše domaće zadaće, da im je teško da se fokusiraju na učenje, da nemaju više slobodnog vremena, te da ne žele da se ovakav način odvijanja nastave na daljinu nastavi u budućnosti.

Kao najveću poteškoću naveli su nemogućnost shvatanja gradiva i direktne komunikacije sa profesorima, ali pri tom da se osjećaju slobodnije i da je atmosfera opuštenija.

Većinu učenika srednjih škola brine brine o tome šta bi se moglo desiti u bliskoj  budućnosti, te da neće naučiti sve sto trebaju, ukoliko se ovakav model nastave potraje. Jednak broj učenika kao najveći problem izdvaja lošu organizaciju profesora i škola, te da pojedini profesori nemaju razumijevanja i da bi željeli da se profesori drže datog dnevnog rasporeda.

Jedna od učenica je u anketi navela kako bi profesorima preporučila da im omoguće redovne pozive kako bi bolje shvatili gradiva.

„Bez tih poziva smo također previše opušteni u smislu da nemamo osjećaja da se ide u školu jer zadatke ne dobijamo svaki dan i ne dobijamo ih od svih profesora”, navela je ona.

Profesor Medicinske škole u Zenici Tarik Hasanić kaže kako je nastava na daljinu napredovala od početka pandemije “zbog navikavanja i učenja korištenja platfomi i načina rada”.

Ali problem praktične nastave i dalje ostaje, dodaje on.

“Iako su se profesori trudili da prenesu svo znanje, ipak učenici nisu imali prilikuda odu na praksu na bolnicu”, kaže Hasanić koji je u konačnici relativno zadovoljan izvođenjem online nastave i da vidi puno prostora za unapređenje. “Postoji zabrinutost koliko će učenici dobiti znanja i sposobnosti za određeni posao zbog nastave na daljinu, kao na primjer učenici Medicinske škole”, kaže Hasanić

Fotografija: Jasmina Horić


Tvoj stav

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist