Premijerna izvedba predstave “Mladi u doba korone” pod otvorenim nebom


Gotovo godinu dana od njene premijere, predstava Mladi u doba korone krenula je na kratku turneju. O strahovima, nevoljama i zgodama mladih ljudi u nadrealnim pandemijskim vremenima tako će moći slušati (i bolje ih razumjeti) publika u Brezi, Zenici i Stocu. Upravo je zenička izvedba imala posebnu čar – bilo je to prvo igranje ove predstave pod otvorenim nebom.

Uz posljednje odbljeske sunca koji su zažarili oblake, mladi glumice i glumci podijelili su svoje priče s gledateljima smještenima u bašti zeničke Gradske kafane. Prostrani betonski plato postao je njihova pozornica, a slučajni prolaznici i znatiželjni stanari okolnih zgrada dio performansa. Tako je, nakon kišom onemogućenog prvog pokušaja da oproba neteatarsko okruženje (na Ljetnim večerima Studio Teatra), mlada družina konačno dobila priliku zaigrati na otvorenome.

NEW OLD OPEN-AIR THEATRE

Iako su se još u antičkoj Grčkoj drame izvodile u nenadsvođenom prostoru zaobljenih amfiteatara, vremenom je pozorište postalo zatvoreno i daleko većini ljudi. Ponekad i elitističko. Zato je vratiti se među ljude posebno iskustvo o kojem smo govorili s glumcima iz predstave –Ajlom Smajić i Ibrahimom Tatarom.

Komentirajući izmijenjeni ambijent predstave, Smajić nam je otkrila da je izvorno bilo zamišljeno da komad bude izvođen u otvorenom prostoru. Posebnost ovog iskustva sažela je rekavši:

 „Prostor na kojem smo igrali večeras nam je dao priliku da budemo ono što jesmo – razigrani i slobodni. Vidi se to u načinu na koji smo otvorili predstavu: na scenu smo izlijetali s raznih strana, kolegica Merima je ušla iz publike. Voljela bih da sam imala priliku da pogledam to; mislim da je sve izgledalo poput nekog performansa. Iako je sve bilo mnogo drugačije od scene na koju smo navikli, meni je bilo dosta opuštenije i ugodnije.

Bez svjetla koje je inače signal glumcima za mnoge promjene na sceni i uz sumnjičava preispitivanja koja se javljaju kad god nešto trebamo napraviti prvi put, kao dodatne (i stvarne) nedostatke Smajić je istaknula tehničke poteškoće i šturu reakciju publike.

Svoju prvu ovakvu izvedbu uopće, Ibrahim Tatar opisao je inspirativnom, zanimljivom i svježom: „Osjetio sam neku novu energiju. Prolaznici, koji vjerovatno ne bi posjetili predstavu, osvrnuli su se na performans i možda smo neke od njih i privukli u pozorište. Gledaocima je bilo komfornije pratiti predstavu jer smo igrali na prostoru koji je ‘svakidašnji’ i koji posjećuju i inače. Cjelokupna atmosfera je ležernija.

Zatim je objasnio razlike u načinu na koji se glumac povezuje s publikom u otvorenom i zatvorenom prostoru: „U pozorištu je fokus na onome što se odvija na sceni i postoji nepisani kodeks ponašanja. Na otvorenom se energija više raspršuje, a publika ima više slobode koju sam prostor omogućava – neki su tu tek igrom slučaja. Igranje na otvorenom zbog toga zahtijeva veći intenzitet, glasnoću i angažman glumca da bi uspio doprijeti do gledatelja koji može, a i ne mora da se pojavi.

Tatar je istaknuo da je postajala bojazan glumaca da se čuju nedovoljno dobro da bi ih svi okupljeni mogli jasno čuti, ali da ona nije utjecala na konačnu izvedbu. Kao potencijalni problem, mladi glumac također ističe mogućnost „zalutalog“ posmatrača koji može svjesno ili nesvjesno narušiti atmosferu na sceni.

ZENIČKI ULIČNI PERFORMANSI

Projekti Studio Teatra poput Ljetnih večeri i međunarodnog uličnog performansa Beloved Enemy, zbog svoje izmještenosti u javni prostor, mogu raspiriti znatiželju zeničke publike i naviknuti je na ljepotu i raznolikost teatra. Takvo jedinstveno iskustvo gledanja predstave na otvorenom za nas su opisali Jalal Romano i Selma Hrustić.

Gledati predstavu na otvorenom daje neku svježinu, pa možda čak i slobodu. Prednost ovakvog izvođenja je dostupnost – predstavu gledaju oni koji su tu došli s tom namjerom, ali poruka same izvedbe može doprijeti i do slučajnih prolaznika koji će zasigurno stati da vide o čemu je riječ. Isto tako, pažnju na sva dešavanja morali su obratiti i gosti ugostiteljskog objekta koji nisu znali šta će ih dočekati“, objasnio je Romano.

Potom je dodao da gledatelji mogu da se zanesu većom slobodom koju imaju i teže se skoncentrirati na predstavu, te da uvijek postoji bojazan od toga da li će se dobro čuti izgovoreni tekst s obzirom na to da niko nije obavezan šutiti na javnom gradskom trgu.

Različite kodekse ponašanja u pozorištu i na otvorenom uočila je i naša sugovornica Selma Hrustić: „U pozorištu vlada tišina sve vrijeme i publika je fokusirana samo na glumce. Tada kao da kročimo u drugačiji svijet i u njemu ostajemo sve dok ne izađemo iz pozorišta. Kada se predstava izvodi negdje vani čitav fokus nije na glumcima, nego postoje i različita dešavanja oko nas koja jednim dijelom ometaju predstavu. Tada kao da gledamo nešto što se dešava trenutno u našem svijetu, nešto što je dio svih tih dešavanja oko nas.

Iako usred mnogih vanjskih podražaja i distrakcije, Hrustić ističe da je mogla povezati se s glumcima: „U sjećanju će mi ostati muzika i razigranost glumaca, kao i činjenica da su uspjeli prenijeti mnoge emocije publici, pa tako i meni. Slušajući njihove priče, u nekim momentima sam se ježila a u nekim smiješila.

Otvoreno izvođenje predstave Mladi u doba korone obogatilo je zeničku pozorišnu scenu koja uporno odolijeva nesređenostima društva u kojem živimo. Ovakvi događaji su prilika da publika i glumci bivaju u sinergiji – glumci zadaju kontekst, a publika reaguje i zauzima svoje mjesto u istome. I jedni i drugi istražuju tako načine na koje koriste prostor, postavljaju sebe naspram drugih i komuniciraju jedni s drugima.

Konačno, ovakvi događaji su prilika da pozorište stigne i do onih koji možda nikad nisu imali priliku gledati pozorišnu predstavu. Ili do onih kojima je baš taj dan trebao predah od napornih misli. Ili onih koji su zaboravili koliko je lijepo naći se odjednom i sasvim u nekim drugim svjetovima. Možda će se baš takvi obrecnuti i u stolačkom caffe baru Locco u čijoj se bašti priprema nova izvedba predstave Mladi u doba korone zakazana za nedjelju (12. septembra) u 18:30h.   

FOTO: Ivona Kukić.


Tvoj stav

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist