Program drugog dana XX Festivala bh. drame


Drugog dana XX Festivala bh. drame gledatelji će moći pratiti predstavljanje novih izdanja Sterijinog pozorja, otvorenje izložbe Dvadeset plakata za dvadeset festivala bh. drame, te drugu pozorišnu predstavu uvrštenu u takmičarski dio programa – To nikad nigdje nije bilo koja je nastala u produkciji Narodnog pozorišta u Sarajevu.

PREDSTAVLJANJE NOVIH IZDANJA STERIJINOG POZORJA

Sterijino pozorje je kompleksna institucija čija je najvažnija djelatnost organizacija istoimenog pozorišnog festivala koji se održava u Novom Sadu već šezdeset i šest godina. No, osim festivala, institucija je to koja organizira i mnoge druge značajne aktivnosti koje afirmiraju pozorišnu umjetnost kao što su međunarodni simpozijumi pozorišnih kritičara i teatrologa, trijenalne izložbe fotografija (Pozorište u fotografskoj umetnosti), konkursi za savremene domaće dramske tekstove, koprodukcije predstava s brojnim pozorištima u regiji (i šire), javne tribine i promocije.

U sklopu ove institucije otvoren je i dokumentaciono-istraživački centar koji organizira naučna istraživanja u domeni pozorišne umjetnosti i podstiče objavljivanje knjiga, zbornika radova i časopisa „Scena“ (koji se objavljuje četiri puta godišnje već pedeset i šest godina). Objavljena ostvarenja se već godinama tradicionalno predstavljaju i na Festivalu bh. drame. Direktor Sterijinog pozorja, Miroslav Miki Radonjić, tu dugogodišnju suradnju opisuje ovako:

Saradnja sa Bosanskim narodnim pozorištem u Zenici traje dugi niz godina, a obogaćena je u protekloj deceniji, pre svega kroz saradnju dva festivala, ali i učešćem zeničkog Bosanskog narodnog pozorišta na Sterijinom pozorju u takmičarskoj selekciji. Ta tradicija se nastavila i u ovim specifičnim okolnostima izazvanim pandemijom.

U online razgovoru koji će voditi Miroslav Radonjić i Enes Salković, glumac zeničkog Bosanskog narodnog pozorišta, a koji možete pratiti danas (13. septembra) od 17h na službenoj Youtube stranici zeničkog Bosanskog narodno pozorišta, bit će predstavljena ostvarenja koja su objavljena u pandemijskim vremenima.

Sve ono o čemu će biti govora, Radonjić je sažeo rekavši:

Pozorje je u proteklom periodu objavilo nekoliko zanimljivih knjiga: „Jovan Hristić, dramski pisac i teoretičar“ Snežane B. Kesić, „Ženska drama i muško društvo – Status žene u društvu i umetnosti na primeru drama Milene Marković, Maje Pelević i Milene Bogovac“ Nataše Delač Končarević, „Političko pozorište Olivera Frljića: Od empatije do simpatije“ Jasne Novakov Sibinović, te „Ta divna ženska bića u pozorištu Mire Stupice“ Feliksa Pašića koja je objavljena posthumno. Zatim je tu naslov „Poetsko – realistički svet predstava ‘Nahod Simeon’ i ‘Šuma blista’“ Aleksandra Đinđića, časopis za pozorišnu umetnost „Scena“ (brojevi 3 i 4 za 2020. godinu), te zbornik radova „Srpska dramska baština na marginama scene“ u kojem je objavljeno desetak relevantnih istraživanja.“ 

Među nabrojanim ostvarenjima tri su doktorske disertacije (autorica Kesić, Delač Končarević i Novakov Sibinović), jedan master rad (autora Đinđića) i desetak naučnih istraživanja koji su svi posvećeni historiji i teoriji pozorišta, teatrologiji i dramaturgiji. Bogata i sveobuhvatna izdavačka djelatnost tako utvrđuje značajnu ulogu koju novosadsko Sterijino pozorje ima u promociji pozorišne umjetnosti u Srbiji i ostatku regije.

OTVORENJE IZLOŽBE DVADESET PLAKATA ZA DVADESET FESTIVALA BH. DRAME

Izložba Dvadeset plakata za dvadeset Festivala bh. drame zvanično će biti otvorena u 19h u foajeu zeničkog Bosanskog narodnog pozorišta. Upriličenom otvorenju će prisustvovati direktor Festivala i Bosanskog narodnog pozorišta u Zenici -Miroljub Mijatović, predsjednik Organizacionog odbora Festivala – Hasan Džafić, i autor plakata – Zlatan Alispahić.

Na izložbi će biti postavljeno svih dvadeset dosadašnjih plakata koji su najavili Festival bh. drame. Zenička publika moći će posjetiti izložbu i pogledati radove do 20. septembra. S obzirom na to da je Zlatan Alispahić osmislio osamnaest (od dvadeset dosadašnjih) plakata, odlučili smo provjeriti na koji način pronalazi inspiraciju i kompromisna rješenja za dizajn plakata:

Predloške uglavnom kreiram sam, a za Festivale koji imaju službeni moto ili slogan, kreaciju ipak prilagođavam u određenoj mjeri. Trudim se da plakat bude u duhu vremena i okolnosti u kojem se Festival organizuje, pa je tako, recimo, deseto izdanje Festivala bh. drame najavio plakat koji je bio posvećen žrtvama tsunamija u Japanu. U poslu grafičkog dizajnera, to je nešto sasvim normalno – klijent/naručilac mi kaže svoje želje, ja se potrudim da ih ispunim, i to je to! Nekad se desi da se ne ‘nađemo’, ali to je bilo samo nekoliko puta, ništa strašno.

POZORIŠNA PREDSTAVA „TO NIKAD NIGDJE NIJE BILO“

Pozorišna predstava To nikad nigdje nije bilo, nastala u produkciji Narodnog pozorišta u Sarajevu i pod redateljskom palicom Dine Mustafića, bit će izvedena na Velikoj sceni Bosanskog narodnog pozorišta u 19:30h. Nastala po motivima romana Istorija bolesti Tvrtka Kulenovića, ova predstava govori o snažnom (pojedinačnom i kolektivnom) traumatskom iskustvu. Da bismo saznali više o porukama koje se u njoj skrivaju, razgovarali smo s Darkom Lukićem, dramaturgom koji je i adaptirao tekst prema kojem je predstava rađena.

Moj dugogodišnji kolega, suradnik i prijatelj Dino Mustafić pozvao me na suradnju – rekao je da želi tako obilježiti 100. obljetnicu Narodnog pozorišta u Sarajevu. Naravno da sam ja, kao Tvrtkov bivši student, kasnije kolega i suradnik, a usuđujem se reći i prijatelj, odmah pristao. … Zajednička umjetnička motivacija – moja, Dinina i cijelog tima, bila je dostojno se prisjetiti i 100. obljetnice Kuće na Obali, i velikog divnog Tvrtka, i svih strahota koje je na društvenom i pojedinačnom planu donio rat, i sve to upravo na način na koji o tome piše Tvrtko“, izjavio je Lukić na početku razgovora.   

S obzirom da je knjiga napisana u vrijeme sarajevske opsade i da je predstava nastala u pandemijskim vrtlozima, zanimalo nas je koliko su ta iskustva slična:

Teško je, zapravo nemoguće, porediti tako različite stvari, ali u oba slučaja govorimo o traumatskom iskustvu. Koliko god je rat bio regionalno-lokalno a pandemija doslovno planetarno i globalno iskustvo, riječ je o velikim traumatskim iskustvima kakva nastaju kad se poznati svijet u svojoj sigurnosti uruši i kad nemamo pojma što će nastati na njegovim ruševinama. Mnogim ljudima koji imaju to naše ratno sjećanje, ova pandemija je kao nova trauma bila i ‘okidač’ za ponovno preživljavanje stare traume za koju su mislili da su je nekako ‘pospremili’“.

Pojedinačni doživljaj tako dubokih trauma, Lukić opisuje ovako: „Ja mislim da svako toliko silovito iskustvo potpuno potrese, a onda i duboko, jako i nepovratno promijeni svakog pojedinca. Iz nekih ljudi izvuče ono najbolje i najplemenitije; iz nekih upravo suprotno – izvuče najstrašnije demone. Sjetimo se da je odmah nakon dotad neviđene tragedije Prvog svjetskog rata bila strašna epidemija gripe koja je pomorila veliki broj ljudi. Koji je odgovorio bio na ta dva uzastopna užasna stradanja? Drugi svjetski rat. Pogledajte danas histeriju antivaksera, teoretičara urote i ideologije svjetskih zavjera posvuda na internetu. Je li to više pameti i empatije? Ili jedna nova, daleko opasnija epidemija?

Za kraj, Lukić pojašnjava na koji način je koncept teatra sjećanja poslužio kao inspiracija za nastanak ove predstave:

Već desetak godina se bavim nečim što znanost općenito naziva ‘memory studies’ – dakle studije sjećanja ili studije pamćenja, i to prije svega u kontekstu teatra. Teško je to sažeti u jednu definiciju, ali ukratko, teatar sjećanja bile bi one izvedbene prakse koje se bave memorijama (uvijek u množini), pamćenjima i sjećanjima. Predstava poput ove tako otvara prostore za subjektivne, osobne priče i intimne historije, i to prije svega one koje na različite načine interpretiraju ili reinterpretiraju službene kolektivne historije kakve postoje u udžbenicima i na spomenicima.

FOTO: Arhiv Sterijinog pozorja, Bosansko narodno pozorište Zenica, Oslobođenje.ba, privatna kolekcija Krasnodara Peršuna, Pozorišta.ba.


Tvoj stav

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist