Program trećeg dana XX Festivala bh. drame


Trećeg dana XX Festivala bh. drame gledatelji će moći pratiti predstavljanje monografije 70 godina Pozorišta mladih Sarajevo i treću pozorišnu predstavu uvrštenu u takmičarski dio festivalskog programa – Kreketanje koja je nastala u produkciji Narodnog pozorišta Tuzla.

PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE „70 GODINA POZORIŠTA MLADIH SARAJEVO“

Na panelu, koji će biti prikazan na službenom Youtube kanalu zeničkog Bosanskog narodnog pozorišta danas (14. septembra) u 17h, o nastajanju monografije i, u njoj prikazanoj, bogatoj prošlosti sarajevskog Pozorišta mladih govorit će dramaturginja Dubravka Zrnčić – Kulenović koja je uredila ovo značajno izdanje, Ismir Fazlić – direktor Pozorišta mladih, i dramaturg Zoran Mlinarević – recenzent monografije. Razgovor će moderirati Benjamin Bajramović, mladi književnik i glumac zeničkog Bosanskog narodnog pozorišta.  

Pozorište mladih Sarajevo nastalo je ustvari od dva teatra – Lutkarskog pozorišta i Pionirskog pozorišta koja su osnovana 1950. godine. Tek u ratnim vremenima (odnosno 1992. godine), te scene su ukinute kao samostalne, a s radom je započelo Pozorište mladih kakvim ga poznajemo danas. U monografiji koja je izdata ove godine, autori i saradnici nastojali su prikazati repertoarski i organizacijski kontinuitet djelovanja ove kuće od samog njenog osnutka do danas.

Urednica Dubravka Zrnčić – Kulenović, na početku našeg razgovora je objasnila zašto je monografija uopće napisana: „Ono što je nama bilo najzanimljivije jeste istražiti i povijesno svaki od ovih teatara (Lutkarski i Pionirski teatar); pronaći sve relevantne podatke o predstavama, autorima i učesnicima; te kompletirati već postojeće tri monografije koje su bile izdate, a kojima su nedostajali upravo ti podaci koji su neophodni da bismo stvorili sliku o repertoarskim i, jednako tako, povijesnim transformacijama.

Priprema monografije je trajala osam mjeseci, a s obzirom da su podaci u arhivskoj građi Pozorišta mladih bili nepotpuni, bilo je potrebno presložiti istu i proširiti istraživanje i na novinske članke i arhivu određenih festivala da bi se skupili kompletni podaci o predstavama. Na rekonstrukciji važnih događaja iz različitih perioda njegovog postojanja učestvovali su svi uposlenici Pozorišta mladih Sarajevo koji su svesrdno pomogli urednici Zrnčić – Kulenović i dizajnerici cijele monografije Naidi Čelik.

Zrnčić – Kulenović je istaknula da je bilo važno predstaviti one stvaraoce i umjetnike čije je djelovanje bilo značajno za razvoj Pozorišta mladih Sarajevo, ali i pomjeranje granica u teatarskom smislu. Primjerice, tek dolaskom Jurislava Korenića na mjesto direktora prvi put su se na Lutkarskoj sceni ovog pozorišta pojavili lutka i lutkar koji ju je animirao (dakle, on više nije bio skriven ili smješten iza paravana ili na marionetskom mostu). Kao posebne, urednica ističe analize Nihada Kreševljakovića koji je pisao o Pozorištu u periodu sarajevske opsade, kao i četrnaest sjećanja umjetnika koji su još uvijek živi a koji su obilježili određena razdoblja u razvoju i postojanju Pozorišta mladih (nažalost, u međuvremenu su preminuli Ljubica Ostojić i Dragoslav Todorović Šiljo).

Osim što bilježi djelovanje uposlenika ove kuće, monografija također opisuje i brojna značajna gostovanja redatelja, scenografa i kreatora lutaka koja su učinila Pozorište mladih Sarajevo jednom od najrespektabilnijih pozorišta u bivšoj Jugoslaviji:

 „Dolazak Josefa Krofta, jednog od najvećih svjetskih lutkarskih redatelja, značio je upravo mogućnost da mladi umjetnici koji su tada djelovali unutar našeg pozorišta dobiju edukaciju od jednog takvog teatarskog maga. U to vrijeme nisu postojale Akademije, a takav susret zasigurno je usmjerio umjetnički razvoj tadašnjih mladih uposlenika pozorišta. Važno je istaknuti i angažman Koleta Angelovskog koji je došao kao histrion i veliki glumački potencijal, a koji je zajedno s vrlo mladim ansamblom tadašnje Dramske scene pokušao da napravi takve predstave koje su podrazumijevale i commedia dell’arte, fizički teatar, pantomimu. Ono što nam je dotad bilo poznato samo na nivou informacija, imali smo priliku konačno doživjeti.

Zrnčić – Kulenović na kraju zaključuje: „Dolaskom rata stvari su se promijenile i Pozorište mladih trenutno luta. Tek treba otkriti šta konkretno znači to da je riječ o teatru svih generacija, kome smo mi namijenjeni, i kako postaviti djelovanje Pozorišta mladih tako da ono bude otvoreno i za nove procese i da, s druge strane, ostane vjerno svojoj publici – djeci i najmlađima koji tek treba da uđu u svijet čarolije koju teatar i svaka pozorišna predstava nose.

POZORIŠNA PREDSTAVA „KREKETANJE“

Rađena po istoimenom tekstu bh. dramskog književnika Almira Bašovića i pod redateljskom palicom Aleša Kurta, pozorišna predstava Kreketanje propitkuje ulogu i poziciju savremenog teatra, pozorišnih umjetnika i pozorišne publike. Komad je to u kojem glavni likovi – direktor pozorišta Talije i suflerka Izzy – silaze u podzemni svijet Had u potrazi za Dionizom, grčkim božanstvom vina, opojnosti, plodnosti (i  pozorišta), da bi spasili svoje pozorište od financijskog kraha.

Da bismo proniknuli u ovo haotično i dinamično putovanje, odlučili smo razgovarati s dramaturgom Kemalom Bašićem. Na početku nam je rekao:

 „Talije i Izzy idu na putovanje skupa, ali ih pokreću različiti motivi. Zato oni zapravo, iako pređu isti put, ne dođu na isto mjesto. Talijevo traganje za vanjskim rješenjima pozorišnih nevolja (odnosno njegovih sitnošibicarskih interesa koji se ogledaju u potrazi za marketinškim trikom koji će donijeti veliku zaradu) upozorava na ono čega se u teatru treba čuvati i pokazuje to da lažni idoli ne nude ništa osim nepodnošljive praznine. S druge strane, Izzy je lik koji nosi princip života, rađanja i plodnosti. Bez toga teško da ima teatra.

Bašić se potom osvrnuo na čitavu tu epizodu spašavanja teatra koje prolazi kroz krizu: „Pozorište ne treba spašavati, ono ima svoje unutarnje mehanizme kojima treba vjerovati, a njima se pokreću različiti procesi i završavaju ili otpočinju različiti ciklusi. Zato je uvijek suvremeno i adekvatno vremenu u kojem postoji. Također, ono se uvijek bavi ljudima, što znači da je fenomen teatra neodvojiv od društva. I kad je pozorište dobro i kad je loše, kad nam se sviđa ili kad nam je odvratno, ono ne laže, već govori neku istinu o nama i to najrazličitijm vidovima svog postojanja.

I dodao: „Pozorište je složen fenomen sposoban da apsorbuje sve ljudsko, i zato jeste tako važna umjetnost. Svako stanje pozorišnog života, vjerna je slika prije svega ljudi koji se njime bave. A ako su određeni štetni modeli djelovanja pojedinaca prisutni u društvu, nije uopće neobično to što su prisutni i u pozorištu. Oni su u njemu još vidljiviji i intenzivnije se osjete njihove posljedice. Važno je biti ih svjestan i imati odnos prema njima, a teatar je igra koja oduvijek ima svoje načine kako da negativne osobine učini neškodljivim.“

Zanimalo nas je i da li publika može razumjeti tako, kako ga opisuju, dinamičan, haotičan i gotovo psihodeličan autoreferencijalan komad. Za kraj, Bašić je zaključio (i razgovor i čitav smisao teatra) rekavši:

Svaki pojedinac koji gleda predstavu ono što vidi nužno razumijeva na nekom nivou koji je, naravno, u skladu sa njegovim bićem, odnosno sa svim onim što on jeste. Pozorište bi trebalo biti prostor slobode, a sloboda doživljaja i interpretacije je ono što se danas pozorišnoj publici često želi oduzeti. Način na koji se nešto razumije dolazi iznutra, zato ne treba biti određen nekim izvana nametnutim očekivanjima. Neminovnost je da ćete u pozorištu gledajući predstavu vidjeti i sebe – nekad se to i ne mora razumjeti, da bi se doživjelo. Umjetnost svakako treba da prevazilazi racionalno, pa je tako doživljaj možda nekad i važniji od razumijevanja…

Izvedbu predstave Kreketanje možete gledati na Velikoj sceni zeničkog Bosanskog narodnog pozorišta danas (14. septembra) u 19:30h.  

FOTO: Akta.ba, Bosansko narodno pozorište Zenica, Pozorište mladih Sarajevo, Sterijino pozorje.


Tvoj stav

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist