Časopis “DHS – Društvene i humanističke studije” – rijedak i jedinstven primjerak bh. naučno-istraživačkog izdavaštva


Časopis DHS – Društvene i humanističke studije, koji se od 2016. godine objavljuje u izdanju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, veliki je i značajan poduhvat uposlenika i saradnika ove ustanove. Jedinstven je to projekat koji stvara moćnu i prepoznatljivu platformu na kojoj mladi naučnici i naučnice mogu predstaviti svoj rad, ali i konsultovati se s istraživanjima i dostignućima svojih kolega iz srodnih oblasti.

S obzirom na skromnu istraživačku i izdavačku angažiranost bh. akademske zajednice, odlučili smo govoriti s tajnicom redakcije časopisa DHS – Društvene i humanističke studije, Sanjom Dukić, i tako prikazati njegovu važnost. U nastavku prenosimo u cjelosti intervju koji smo obavili s njom.

Međunarodni časopis “DHS – Društvene i humanističke studije” prvi put je objavljen 2016. godine. Možete li nam na početku reći više o tehničkim pojedinostima ovog projekta – koliko puta godišnje se časopis objavljuje i koji od pristiglih radova su u njemu predstavljeni?

Časopis DHS – Društvene i humanističke studije objavljuje interdisciplinarna istraživanja iz oblasti humanističkih i društvenih nauka. Jezici na kojima se objavljuju tekstovi su bosanski, hrvatski, srpski, crnogorski, makedonski, engleski i njemački. Izlazi i u elektronskoj i u štampanoj verziji. U šestoj godini izlaženja iza nas je šesnaest objavljenih brojeva. Isprva je plan bio da časopis izlazi dvaput godišnje, no veliko interesovanje istraživača iz oblasti humanističkih i društvenih nauka rezultiralo je objavljivanjem tri broja 2018. i 2019. godine, te objavljivanjem čak četiri izdanja u 2020. i 2021. godini. DHS ima i svoju web stranicu na kojoj su arhivirani svi dosad objavljeni brojevi, kao i pojedinačni članci: http://www.dhs.ff.untz.ba/index.php/home/index.

Ko podržava pripremu i izdanje časopisa i na koji način je cijeli projekat sponzoriran?

Sav ogromni angažman članova redakcije je praktično volonterski, budući da ne ulazi u akademsku normu (odnosno sedmični, mjesečni i godišnji broj radnih sati). No, iskazana je od strane menadžmenta Univerziteta u Tuzli dobra volja da se i ovaj značajni dio akademskog djelovanja valorizira u finansijskom smislu. Podrška Univerziteta u Tuzli i Filozofskog fakulteta nije zanemariva i odnosi se na aspekte tehničke pripreme i raspoloživosti web domene i servera. Časopis od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke dobija 1.200 KM godišnje za štampu jednoga broja, a održavanje web stranice i opsluživanje baza osigurava se naplatom dobrovoljne mjesečne članarine od akademskog osoblja – uglavnom uposlenika Filozofskog fakulteta.

Koji su kriteriji po kojima se biraju istraživanja i članci koji će biti objavljeni u časopisu?

Svi pristigli tekstovi prolaze stroga pravila – uredništvo časopisa DHS smatra da je ispunjavanje visokih naučnih i izdavačkih kriterija jedina prava promocija za akademske publikacije. Radovi koje nam šalju autori podliježu dvostrukoj recenziji, a autorima se ne naplaćuju nikakvi troškovi objavljivanja. Činjenica da DHS godišnje publikuje u prosjeku oko 120 naučnih, preglednih i stručnih članaka ni u kom slučaju ne znači da se objavi sve što prispije. Više od 20% radova ne prođe niti double blind proceduru recenziranja.

U čemu je značaj ovakvih i sličnih projekata koji se objavljuju i u štampanom i, što je još značajnije, u online izdanju?

Online izdanja akademskih časopisa od nemjerljivog su značaja za istraživače. Koncipirani tako da je omogućeno pretraživanje po raznim parametrima, istraživačima olakšavaju pronalaženje željenih sadržaja. Omogućeno je i kvalitativno i kvantitativno pretraživanje, čime se dolazi do optimalnih rezultata. Indeksirani u kredibilnim bazama podataka, naučni radovi objavljeni u tim časopisima nude jasnoću, veliku količinu utemeljenih naučnih informacija, fokusirano istraživanje, širu perspektivu i, ono što je najveća prednost – slobodu da se prikupe članci iz različitih relevantnih izvora i sačuvaju u formi koja odgovara istraživaču kako bi kasnije, čak i ako ne može koristiti internet, bio u mogućnosti koristiti građu.

Koliko su ovakvi i slični projekti uopće uobičajeni u Bosni i Hercegovini?

Bosanskohercegovački univerziteti i fakulteti ne pridaju ni izbliza adekvatan značaj ovoj oblasti akademskog života. Očit primjer je činjenica da je nedavno u Kantonu Sarajevo ministrica obrazovanja morala podnijeti ostavku upravo zbog problema koji su direktno vezani za časopisnu produkciju, odnosno mizernu uključenost bh. online časopisa, napose onih iz polja humanistike i društvenih nauka, u najznačajnije svjetske citatne baze. DHS se, prema povratnim informacijama koje dobijamo, nalazi pred vratima Web of Science, a slijedi uskoro i aplikacija za bazu Scopus. Preporuka je da istim putem krenu i kolege sa drugih univerziteta i fakulteta u BiH.

Časopis DHS – Društvene i humanističke studije sve je prepoznatljiviji u akademskim krugovima. Što biste izdvojili kao poseban uspjeh ili dosadašnje priznanje?

Časopis je već indeksiran u sljedećim bazama: ERIH PLUS, DOAJ (Directory of Open Access Journals), CEEOL (Central and Eastern European Online Library), Index Copernicus International, OAJI (Open Academic Journals Index) i Slavic Humanities. Veoma važan podatak je da je od ove godine, zahvaljujući razumijevanju i podršci Univerziteta i osnivača, časopisu dodijejeljena DOI oznaka. Važnost ove oznake je višestruka – od pomoći u pretraživanju citiranosti i davanju informacija istraživaču o upotrebi i referencama njegovog rada, do povećavanja učestalosti dijeljenja informacija što osigurava da taj digitalni objekt uvijek bude moguće naći.

Osim toga, ovu dinamiku prati i sve veća citiranost, a upravo je impact factor (IF) pokazatelj da je časopis našao svoju publiku i svoje mjesto u akademskom svijetu i šire. Web stranica do sada bilježi posjetu preko 17.500 korisnika iz 150 zemalja sa oko 110.000 pregleda.

Posebno je pohvalno što je časopis dostupan svima i što je potpuno besplatan. Da li je to i bila ideja vodilja od samog početka – omogućiti studentima i učenjacima da lakše dođu do referenci i izvora?

Open access časopisi su od velikog značaja za širu akademsku zajednicu. Prije svega, znatno povećavaju vidljivost objavljenih članaka. Objavljena istraživanja šire se brže jer ne postoji novčana prepreka. Za same autore je ovo posebno važno jer više ljudi može pristupiti njihovom istraživanju, što automatski znači i veću posjećenost i veću citiranost. Benefite od ovoga imaju i univerziteti koji izdaju časopis. Ideja je u startu bila da mladi istraživači imaju što manje prepreka pri nalaženju relevantnih naučnih informacija. Uz open access časopise, veća je dostupnost informacija u formi koja je mladim istraživačima bliža i jednostavnija za korištenje. Nama je drago što smo do sada pokazali da smo ozbiljan i relevantan časopis koji može poslužiti za primjer svima koji razmišljaju o ovoj vrsti izdavaštva.

Časopis DHS – Društvene i humanističke studije jedan je od rijetkih projekata bh. akademske zajednice u kojem je prepoznata važnost naučnog istraživanja i objavljivanja. Zahvaljujući posvećenosti uposlenika i saradnika Univerziteta u Tuzli, Bosna i Hercegovina danas se nalazi na akademskoj mapi svijeta. Dokaz je to da se stvari mogu mijenjati nabolje onda kada postoje dobra volja, dugoročna vizija, kvalitet i znanje.

FOTO: Naslovnice časopisa preuzete sa službene web stranice Univerziteta u Tuzli.


Tvoj stav

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist