Svi smo mi djeca


Svake godine, prve sedmice u oktobru, obilježava se Dječija nedjelja. U toku tih nekoliko dana se promovišu prava djeteta, te se djeluje na opštem poboljšanju društvene brige o djeci, jačanju odgovornosti svih područja koja se bave zaštitom djece, kao i upoznavanju šire javnosti s psihosocijalnim potrebama djece i potrebom za jednakošću. Svako dijete zaslužuje i uživa: pravo na preživljavanje (hrana, prebivalište, itd.), pravo na razvoj (odgoj i obrazovanje), pravo učestvovanja (u donošenju odluka, u izražavanju svog mišljenja, itd.), pravo na zaštitu od bilo kakvog oblika nasilja i zanemarivanja.

Na temu dječije nedjelje bih spomenula i odrasle. I odrasli mogu biti djeca, te odrasli, kao i mališani, mogu uživati ista prava. Svi smo mi djeca u duši. Kako bi i u tinejdžerskom dobu, pa i u proznim godinama, ostali mališani, potrebna je osnovna podloga. Da imamo dobar odgoj, društvo koje nas okružuje trebalo bi nas motivisati i inspirisati; potrebna nam je, kao i najmanjima, i opskrba i ljubav. Od našeg rođenja, pa do 14. godine, zakonski, smo djeca. Na naše mlade, na svaku bebu, svakog dječaka i djevojčicu, dečka i djevojku, potrebno je jednako djelovati – bez povlastica i favoriziranja. Svako od njih, od nas, zaslužuje ljubav, poštovanje, odgoj, obrazovanje. Kao mala sam od učiteljice dobijala mnoge savjete kako da “razbijem” svoju povučenost i stidljivost, pa su prvi savjeti kojih se sjećam upravo o tome kako da budem sigurna u svoje odluke i kako da izrazim svoja mišljenja. Takvo znanje se proželo kroz čitav moj život i zadržalo se i do dan danas.

Dječija nedjelja treba biti obilježena tako da djeca našeg grada budu uključena u neku aktivnost ili više njih, kako bismo naše mališane potaknuli na razvijanje sopstvenih mišljenja koja će im pomoći u učenju novih stvari, sticanju novih iskustava i sklapanju novih prijateljstva. Aktivnosti poput igre “Twister”, u kojoj igrači razvijaju svoje motoričke sposobnosti kao i koordiniranje istih sa svojim psihološkim procesima, od izuzetne su važnosti. Isti je slučaj i sa zajedničkim radom koji treba uložiti u potrazi za skrivenim blagom. Ovakva igra uključuje timski rad koji za rezultat ima razvijanje razmišljanja u momentu i razvijanje komunikacije u grupi, što doprinosi slozi učesnika. Na taj način, djeca postaju bolja društvena bića, razvijaju slobodu izražavanja, i jednostavno uživaju u zabavnoj aktivnosti s prijateljima. Takve igre imaju izuzetno pozitivan utjecaj na djetinjstvo djeteta, te stvaraju uspomene koje će ona vječno pamtiti i kojih će se rado prisjećati.

Kao djeca smo bezbrižni, uživamo u igri i smijehu, i nemamo obaveza. Sušta suprotnost tome period je tinejdžerstva. Stres i briga su ponajviše zastupljeni u tim godinama. Škola, druge aktivnosti poput sporta, plesa, pjevanja, i obaveze kojima smo svakodnevno izloženi, utječu na manjak našeg slobodnog vremena. Mi tinejdžeri smo, za razliku od onoga kada smo bili mlađi, na sebe stavili mnogo pritiska i obaveza koje nas u konačnici skupo koštaju. Često nemamo vremena da sjednemo i kreativno razmišljamo, te da se u potpunosti opustimo. Pored školskih predmeta, kao što su likovna kultura, muzička kultura i tjelesni zdravstveni odgoj, drugi predmeti se često čine ograničavajućim za razvijanje naših mišljenja i samim time “ubijaju” našu maštu. A mašta može svašta. Kako bi se poradilo na tome, možda bi se u škole trebali uvesti izborni predmeti. Svako bi imao pravo na odabir takvog predmeta u cilju ispoljavanja svojih interesovanja i opuštanja od užurbanog i turbulentnog života, kroz koji svaki školarac prolazi. Jer, kako rastemo potisnemo i zanemarimo to dijete u nama, to dijete koje se krije u našoj duši. Taj dio nas samo žudi da prasne u smijeh kada ugleda neku smiješnu figuru nacrtanu na tabli ili neku smiješnu grimasu. Žudi da bude ponekad, makar na sekund, neozbiljan i ponovno bezbrižan. To dijete u nama treba njegovati jer, bez njega, život nije ni uzbudljiv ni pamtljiv.

Za kraj bih voljela reći svima koji se domognu ovog teksta (djeca, mladi, odrasli): ne zanemarujte sebe! Uživajte u slobodnom vremenu, ispunite ga vremenom za sebe, uljepšajte ga svim čarima i mirisima čaja ili kahve dok kroz prozor posmatrate kapljice kiše koje se slijevaju niz njegovo staklo. Ispunite to vrijeme mirom i tišinom, svjećicama i ugodnom atmosferom. Kada brinete o sebi, upoznajete sebe, izražavate sebe i na taj način gradite samopouzdanje. Zavolite sebe. A kada zavolite sebe, voljet ćete i druge. Radite uvijek na podsticanju drugih da rade dobro. Da njeguju svoju dušu. Da pročitaju magazin ili knjigu, da nacrtaju sve ono što im se krije u mislima, da na list papira ispolje sve emocije koje zadržavaju u sebi, da se igraju i stiču prijatelje, da dijele, da se smiju, da stvaraju uspomene, da vole, da čuvaju i cijene djetinjstvo i to dijete u njima. Isto tako, sve od ovoga nabrojanoga primjenite i na sebi. Jer sve ono što dajete svijetu – dobro ili loše – vratit će se vama.

Autorica teksta: Iman Imamović, članica Dječijeg parlamenta


Tvoj stav

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist