Da li su mladi vakcinisani protiv COVID-19 i čega se plaše?


Prvi slučaj nepoznatog virusa pojavio se u decembru 2019. godine u Kini. Početkom 2020. godine stigao je u Evropu.

Naučna zajednica i stručnjaci odmah su počeli raditi na razvoju vakcina koje bi mogle smanjiti simptome virusa i njegovu smrtnost. Nakon višemjesečnih testiranja, Margaret Keenan iz Coventryja bila je prva u svijetu koja je primila prvu dozu vakcine protiv virusa COVID-19 u decembru 2020. godine.

Početnu sreću i zadovoljstvo zbog otkrivanja vakcine, koje je označilo početak kraja pandemije, ubrzo su zamijenili nepovjerenje i strah. Pojavili su se nekvalifikovani stručnjaci koji tvrde da je vakcina opasna, da izaziva neplodnost, da sadrži čipove za praćenje i slično. Mediji su, vođeni senzacionalizmom i “ekskluzivnošću”, doprinijeli širenju opšteg straha i konfuzije.

Omladinski mediji GOCE.MK iz Štipa (Sjeverna Makedonija) i Radio Active iz Zenice (BiH) sproveli su istraživanje među mladima. Istražili smo njihove strahove od vakcinisanja i koliko su na njih utjecale dezinformacije koje su se pojavile tokom pandemije. Napravili smo online ankete među mladim ljudima iz BiH i Sjeverne Makedonije i intervjuisali mlade lidere kako bismo vidjeli šta se krije iza njihovog straha.

Većina ispitanika je još uvijek vakcinisana

Danas, dvije godine nakon prvog slučaja koronavirusa i više od godinu dana nakon prve doze vakcine, mladi novinari GOCE.MK-a i Radija Active odlučili su da osmisle anketu i tako saznaju mišljenje mladih.

Ispitanici su odgovarali da li su vakcinisani, zašto su se odlučili na vakcinaciju i zašto ne, kao i kako su informisani i edukovani o vakcinaciji.
U istraživanju u Sjevernoj Makedoniji učestvovalo je 96 ispitanika – većina njih u dvadesetim godinama. U Bosni i Hercegovini su učestvovala 44 ispitanika u dobi od 13 do 37 godina.

U Sjevernoj Makedoniji, od ukupno 96 ispitanika, 65 ispitanika su vakcinisani, a 31 nevakcinisani. U Bosni i Hercegovini, od 44 ispitanika su 23 bili vakcinisani, a 21 nevakcinisani. Većina njih je odgovorila da su vakcinisani kako bi zaštitili svoje zdravlje i zdravlje svojih najmilijih.

Anketa o vakcinaciji (Zenica)

Ispitanici koji nisu vakcinisani u svojim odgovorima objašnjavaju da su takvu odluku donijeli jer se plaše za sopstveno zdravlje, jer su mladi i jer smatraju da ne treba da se vakcinišu.

Posebno su u kontekstu aktuelne vakserske (anti)propagande zanimljivi odgovori u kojima su ispitanici rekli da ne žele da se cijepe i da ih je strah da se cijepe jer se oni direktno vežu za nepovjerenje u čitav proces masovne vakcinacije i imunizacije.

Dva ispitanika iz Sjeverne Makedonije odgovorili su da se ne vakcinišu zbog zdravstvenog stanja i da se vakcinacija zbog njihovog zdravstvenog stanja ne preporučuje. Dvoje bh. ispitanika potvrdili su da im je ljekar opšte prakse savjetovao da se ne vakcinišu zbog njihovog zdravstvenog stanja. U svim ostalim slučajevima, strah od vakcina povezan je s navodnim nuspojavama koje se mogu pojaviti nakon cijepljenja.

Jedan od ispitanika iz BiH kaže da se boji vakcina jer su, prema njegovim riječima, one razvijene u “kratkom vremenskom periodu i zdravlje vakcinisanih se drastično pogoršava nakon vakcine, a tome se može dodati i da vakcina ne garantuje da se nećete zaraziti ili prenijeti virus” . Ima onih koji kažu da vakcine sadrže “štetne hemikalije” i služe za “manipulaciju i kontrolu masa, zamagljivanje i ugrožavanje slobodne volje”.

Jedan od rezultata online ankete rađene u BiH

Strahovi nevakcinisanih u Makedoniji su slični. Ispitanici se plaše “negativnih posljedica”, “nedostatka dugotrajnog imuniteta”, “sumnje u zaštitu vakcinom”.

Opći zaključak iz istraživanja među mladima može biti da su oni koji nisu vakcinisani odlučili ne vakcinisati se jer smatraju da je vakcina pronađena u kratkom vremenskom periodu i da je stoga neefikasna ili opasna po zdravlje.

Vladimir Panev, predsjednik Studentske organizacije studenata medicine, na završnoj je godini Medicinskog fakulteta u Štipu. Kao predstavnik studenata, Panev objašnjava odakle dolazi nepovjerenje njegovih kolega i vršnjaka prema vakcinaciji.

Aleksandar Panev – predstavnik studenata iz Štipa

Ispitanici imaju slične stavove u pogledu booster (ili dopunske) doze. Kao razloge zbog kojih je ne bi primili navode da nas “cjepivo ne štiti 100%”, da se može “štititi zdravom ishranom i zdravim načinom života”, da su “svjesni posljedica” i slično.

U Sjevernoj Makedoniji su mišljenja za treću dozu podijeljena

Informisanje mladih o masovnoj vakcinaciji

Prema istraživanju, većina mladih se o virusu COVID-19 i vakcinaciji informiše putem medija. Većina ispitanika u BiH izjavila je da informacije dobijaju preko TV, radija, novina, portala ili podcasta. Mali broj njih se informisao i edukovao o vakcinaciji preko zdravstvenih ustanova, društvenih mreža ili naučnih radova. Dva ispitanika su odgovorili da uopšte nisu informisani.

U Sjevernoj Makedoniji većina ispitanika je odgovorila da koristi društvene mreže kao glavni izvor informacija o COVID-19 virusu. Mnogi od njih su izjavili i da informacije dobijaju u razgovoru s prijateljima ili porodicom, a manji dio ispitanika su rekli da informacije dobijaju iz medija. Samo jedan ispitanik u Makedoniji je odgovorio da ga je o vakcinaciji obavijestio ljekar.

Ovi rezultati pokazuju da ispitanici svoje odluke najmanje zasnivaju na preporukama onih koji najviše znaju o virusima i mutacijama virusa, načinima prevencije, širenju virusa i zaštiti od njega, vakcinaciji i izgradnji imuniteta.
Nedostatak povjerljivih i pouzdanih podataka koje će potvrditi i protumačiti stručnjaci, infektolozi i ljekari velika je opasnost, posebno u vremenu u kojem živimo.

To je primijetio i Mirko Nadžakov, predsjednik studentske organizacije Univerziteta “Goce Delčev” iz Štipa. On smatra da je tokom pandemije bilo potrebno pokrenuti više naučnih i edukativnih kampanja koje će ljudima objasniti šta se zaista dešava.

Mirko Nadžakov – predsjednik studentske organizacije iz Štipa

Čak 36 od 44 ispitanika u BiH smatra da mnogo dezinformacija o virusu i vakcinaciji plasiralo i širilo tokom pandemije. Ova statistika je porazna jer se može zaključiti da je većina ispitanika odlučivala o zaštiti od virusa na osnovu informacija za koje nisu bili sigurni da li su provjerene ili tačne.

Vladimir Panev, svjestan ogromne količine dezinformacija na društvenim mrežama, preporučuje na koje načine možemo pravilno da se edukujemo i dobijemo odgovore na pitanja koja imamo.

Predsjednik Studentske organizacije studenata medicine

Pandemija koronavirusa pokazala je da u budućnosti moramo ozbiljno shvatiti lažne vijesti, način rada algoritama društvenih mreža i etiku novinara i novinarstva. Jasno je zašto ljudi nisu vjerovali i zašto su se bojali nepoznatog, ali odgovornost svih nas je da pokušamo naučiti, saznati i razumjeti što je više moguće, pa tek onda donositi odluke.

U tome mogu pomoći mediji, ali i nadležni koji će dati prostor stručnjacima koji će govoriti o činjenicama na osnovu kojih će se donositi odluke.
Tako ćemo se lakše boriti protiv nedostataka vremena u kojem živimo, u kojem svako može anonimno pisati, postavljati montirane videozapise i izjave i manipulirati uplašenim ljudima.

Izvor naslovne fotografije: bbc.com

Ovaj projekat je podržao British Council. Iznesena mišljenja su mišljenja autora i ne odražavaju nužno stavove British Councila.


Tvoj stav

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist