Kako su lažne vijesti među mladima izazvale strah od vakcina?


Iz prethodnog istraživanja objavljenog na GOCE.MK vidjeli smo kakvi su strahovi mladih od vakcina i koliko su ti strahovi opravdani. Dušan Stojčev iz Sjeverne Makedonije vrlo je aktivan na društvenim mrežama. Prije nekoliko godina, želeći provjeriti koliko je teško ili lako stvoriti lažne vijesti, pokušao je to i sam učiniti.

Sjeo je ispred svog računala i kroz pola sata osmislio vijest koja će kasnije širom regije postati viralna. Evo njegove priče:

Očito je da je širenje lažnih vijesti lakše nego što mislimo. Ponekad lakše nego širenje istine. Kroz Dušanov primjer, ali i kroz primjere profesionalaca koji provjeravaju činjenice, možemo vidjeti da, posebno u vrijeme globalne pandemije, širenje lažnih vijesti i otkrivanje istine postaje malo teže. 

Iskustvo pokazuje da, kada se pojave svjetske krize, postizanje istine postaje pravi izazov. Ljudi su uplašeni i tada njihove emocije odlučuju umjesto razuma.

Zbog globalnog fenomena lažnih vijesti, u području medija pojavili su se tzv. fact-checkeri koji se profesionalno bave provjerom vijesti.

Vistinomer je makedonska stranica za provjeru činjenica. Nedavno su bili partner Facebooku u provjeravanju činjenica. Prema riječima urednika stranice Vladimira Petreskog razotkrivanje lažnih vijesti tokom pandemije bilo je izazovno čak i za njih kao profesionalce.

Porast lažnih vijesti u Bosni i Hercegovini od početka pandemije koronavirusa zabilježili su i novinari iz raskrinkavanje.ba, a Tijana Cvjetićanin, jedna od urednica ovog bosanskohercegovačkog portala, govorila je o utjecaju lažnih vijesti na stanovništvo i njihov stav o vakcini protiv koronavirusa.

U svijetu postoje organizirane grupe ljudi koje imaju cilj da kreiranjem vijesti šire paniku.

Makedonski institut za medije već dugi niz godina analizira komunikacijski proces u masovnim medijima. Oni su najrelevantnija institucija koja znanstveno promatra stvaranje i distribuciju vijesti. Prema riječima direktorice Instituta Biljane Petkovske, lažne vijesti šire se namjerno i organizirano.

Svake godine, uz isti milenijski post, dva su faktora koja nas sprečavaju da se vakcinišemo, a to su dezinformacije. Netačne informacije i status života u BiH, bez konkretnih odgovora na zahtjev za cijepljenje.

Mudrost je uvijek dobra u prosuđivanju istinotisti vijesti. Profesionalci iz Vistinomera i drugih organizacija za utvrđivanje činjenica imaju vlastitu metodologiju. S nama su podijelili metode koje primjenjuju u procjenjivanju tačnosti informacije da bismo u budućnosti lakše prepoznali lažne vijesti.

Iz istraživanja koje smo objavili u tri dijela zajedno s Radijem Active iz Zenice, vidjeli smo da mladi imaju različite strahove o vakcinaciji i da čak i studenti medicine imaju određene strahove. Zatim smo se konsultovali sa stručnjacima koji kategorički potvrđuju da su ti strahovi neopravdani, ali i ministricu zdravstva koja je ovom prilikom pristala razmotriti mogućnost besplatnog pristupa znanstvenim radovima za studente medicine. Time će biti bolje informirani i imati lakši pristup najnovijim znanstvenim istraživanjima.

“Društvene mreže nisu ordinacije!” – poručuje Tijana Cvjetićanin.

(Ne)znanje, digitalna (ne)pismenost, medijska (ne)pismenost, kao i kritičko razumijevanje svih bitnih činjenica i zajedničkih nazivnika svi utječu na našu sposobnost procjenjivanja istinitosti vijesti. Smatrate li da je to jedan od najboljih odgovora na pitanje: Šta znate o koronavirusu i vakcinisanju?

Svako dijeljenje na društvenim mrežama, posebno neprovjerenih informacija vezanih za zdravlje, može ozbiljno utjecati na živote drugih ljudi. Provjera informacija je ključna prije nego što te informacije podijelimo. Možda je to razlog izrazito niske stope vakcinisanja u Makedoniji i Bosni i Hercegovini, za razliku od Švicarske, Danske, Njemačke i drugih visokorazvijenih zemalja.

Naslovna fotografija: BBC


Tvoj stav

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist