Danas je Svjetski dan pčela


Vijekovima su pčele, koje su jedna od najvrednijih bića na planeti, koristile ljudima, biljkama i okolišu. Prenošenjem peludi s jednog cvijeta na drugi, pčele i drugi oprašivači omogućuju ne samo proizvodnju obilja plodova, orašastih plodova i sjemenki, već i veću bioraznolikost i bolju kvalitetu poljoprivrednih proizvoda. Pčele svojim radom tako doprinose prehrambenoj sigurnosti i prehrani, poručili su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane povodom obilježavanja 20. maja, Svjetskog dana pčela, i ukazivanja na njihov značaj.

Oprašivači kao što su pčele, ptice i šišmiši utječu na 35 posto svjetske proizvodnje usjeca, povećavajući proizvodnju 87 vodećih prehrambenih usjeva u svijetu i mnogih biljnih lijekova. Tri od četiri usjeva diljem svijeta koji proizvode plodove ili sjemenke koje ljudi koriste u svojoj prehrani ovise, barem djelomično, o oprašivačima.

Pčelarstvo je široko rasprostranjena i globalna djelatnost, a milioni pčelara brinu o životu pčela i njihovoj dobrobiti. Zajedno s ostalim oprašivačima, pčele imaju važnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti, osiguravanju opstanka i reprodukcije mnogih biljaka, podržavanju obnove šuma, promicanju održivosti i prilagodbi na klimatske promjene, poboljšanju količine i kvalitete poljoprivredne proizvodnje.

Ove godine će Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) proslaviti Svjetski dan pčela organiziranjem virtualnog događaja Bee engaged: Celebrating the diversity of bees and beekeeping systems (Budi uključen: slavljenje raznolikosti pčela i pčelarskih sistema).

Događaj, na kojem će učestvovati stručnjaci iz pčele i oprašivače iz cijelog svijeta, bit će otvoren videoporukom glavnom direktora FAO-a Qua Dongyuaa. Glavni cilj događaja je podići svijest o važnosti pčela i održivih pčelarskih sustava, prijetnjama i izazovima s kojima se susreću te raznovrsnim načinima pomoću kojih pčele doprinose cjelokupnom životu i prehrambenim sustavima na našoj planeti.

Pčele su jedni od najvažnijih oprašivača koje osiguravaju sigurnost hrane održivu poljoprivredu i biološku raznolikost te značajno doprinose ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju okoliša. Dugoročno, zaštita pčela i pčelarskog sektora može pomoći u smanjenju siromaštva i gladi, kao i očuvanju zdravog okoliša i biorazolikosti.

Pčele su također važne u smislu održive poljoprivrede i stvaranja radnih mjesta u ruralnim područjima. One povećavaju poljoprivrednu proizvodnju i tako održavaju bioraznolikost i raznolikost na našim poljima i na našim tanjurima. Osim toga, milijuni ljudi zahvaljujući njima imaju posao, zbog čega su pčele važan izvor prihoda poljoprivrednika diljem svijeta.

Ipak, naučna istraživanja pokazuju da je sve više negativnih učinaka na zdravlje pčela, što ih čini sve ugroženijima. To od nas zahtijeva dodatnu brigu o njihovom opstanku jer štetni faktori uzrokuju pad otpornosti pčela, što utječe na njihovu osjetljivost na bolesti, štetnike i sl. Osim toga, to je problematično i u smislu zaštite i očuvanja okoliša jer pčele njeguju biološku raznolikost u prirodi i pozitivno utječu na cijeli ekosistem te su dobar pokazatelj stanja okoliša.

Principi integralne zaštite bilja – garant očuvanja pčelinjih zajednica

Kako bi se podigla svijest o značaju pčela i upozorilo na smanjenje njihovog broja u svijetu, Ujedinjeni narodi proglasili su 20. maj Svjetskim danom pčela.

Biljke i pčele su od postanka biljnog i životinjskog svijeta prirodno povezane neraskidivom vezom koja im osigurava međusobni opstanak i stalno nastajanje novih kombinacija gena i šarolikost biljnog svijeta kakvu imamo danas. Zapitajmo se da li je i sam čovjek pristupio stvaranju novih biljnih sorti nakon što je prethodno promatrao i učio od pčela i drugih oprašivača.

Voćari, ratari i povtari s jedne i pčelari s druge strane moraju biti povezani i zajednički djelovati zbog vlastitog opstanka i budućnosti generacija koje dolaze.

Posmatranjem leta pčela i cvjetova koje svakodnevno neumorno posjećuju dokaz je da su one najbolji pokazatelji zdrave životne sredine.

Većina biljnih vrsta koje ljudi koriste u ishrani postoje upravo zahvaljujući pčelama i njihovom oprašivanju, a najveći krivac za masovno izumiranje pčela je čovjek koji prekomjernim korištenjem pesticida ili zbog svog neznanja prilikom korištenja pesticia ugrožava pčelinje zajednice širom svijeta.

S pravom se postavlja pitanje kako sačuvati naše vrijedne oprašivače od kojih ovisi sudbina cijelog čovječanstva i života na planeti Zemlji, a da istovremeno obezbijedimo dovoljne količine zdravstveno ispravne hrane?

Pored bolesti, štetnika koji napradaju pčelinje zajednice i razornih klimatskih promjena, pčele su dodatno izložene i različitim agrohemikalijama koje poljoprivrednici koriste u proizvodnji hrane, često nesvjesni da bez pčela nema sigurne i kvalitetne proizvodnje.

Na pitanje kako naše pčelinje zajednice sačuvati od pesticiva jedan od odgovora je u potpunoj primjeni principa Integralne poljoprivredne proizvodnje, a s tim u vezi i Integralne zaštite bilja, što podrauimijeva primjenu agrotehničkih, mehaničkih, bioloških, biotehničkih, hemijskih i fizikalnih mjera zaštite bilja, pri čemu je upotreba hemijskih sredstava za zaštitu bilja ograničena na najnužniju mjeru potrebnu za održavanja populacije štetnih organizama ispod praga štete.

Integralna zaštita

Integralna zaštita bilja nema za cilj potpuni nestanak štetnih organizama (totalna zaštita), nego održanje broja štetnih organizama ispod praga ekonomske štete. Pravilnik i obavezama korisnika fitofarmaceutskih sredstava ili FFS (“Službeni glasnik”, broj: 101/12) obavezuje sve korisnike sredstava za zaštitu bilja da primjenjuju osnovne principe o integralnoj zaštiti bilja od 01.01.2016. godine, a prije svega u vrijeme cvjetanja poljoprivrednih kultura. Korisnik je obavezan najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim FFS opasnim za pčele obavijestiti pčelare.

Obavijest mora sadržavati datum i tačno vrijeme tretiranja, trgovinski naziv FFS, naziv korisnika FFS i podatke o mjestu tretiranja. Ako korisniku pčelar nije poznat, obavezan je obavijestiti najbliže udruženje pčelara. Korovi i trave u fazi cvjetanja u višegodišnjim zasadima, u trenutku treiranja FFS koja su opasna za pčele, moraju biti pokošeni ili na drugačiji način treba spriječiti da FFS dođe s njima u dodir.

U vrijeme cvjetanja gajenih biljaka zabranjena je primjena sistemičnih FFS opasnih za pčele. Primjena kontaktnih FFS opasnih za pčele u vrijeme cvjetanja gajenih biljaka dopuštena je samo u noćnim satima, i to počevši od dva sata nakon zalaska sunca do dva sata prije izlaska sunca (više čitajte na: Koraci sigurne primjene fitofarmaceutskih sredstava – FFS za zaštitu bilja).

Na našim prostorima, maj je mjesec intenzivnog cvjetanja maline i kupine, voćnih kultura koje zauzimaju značajne poljoprivredne površine. Malina uz kupinu spada u veome medonosne voćne kulture koje su osim nekatara pčelama izdašan izvor i polena. U vrijeme cvjetanja ovih kultura, nasadu budu jednostavno zaposjednuti pčelama i drugim korisnim oprašivačima i od iznimne je važnosti sačuvati ove korisne insekte od trovanja pesticidima (više čitajte na: Zaštita pčela i drugih korisnih insekata prilikom tretmana zasada maline).

Potpunom primjenom principa integralne zaštite bilja istovremeno se osigurava proizvodnja zdravstveno ispravne hrane u dovoljnim količinama, ali i potpuna zaštita pčela i drugih korisnih oprašivača i korisnih insekata bez kojih nema opstanka života na našoj planeti.

Saopćenje i foto: Institut za zdravlje i sigurnost hrane


Tvoj stav

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist