Stručnjaci savjetuju: Kako izbjeći sunčanicu i posljedice toplotnog udara


Visoke temperature zraka tokom ljetnih dana mogu veoma nepovoljno utjecati na zdravlje čak i potpuno zdravih osoba. Utjecaju visokih temperatura zraka najviše su izložene osjetljive skupine kao što su mala djeca, trudnice, hronični bolesnici, starije osobe, kao i ljudi koji rade na otvorenom, posebno ako su nezaštićeni od sunca, ističu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Neprijatelji organizma

Bilo da ste na moru, na vrućem asfaltu ili u zatvorenoj prostoriji poput tvorničkog pogona potrebno je poznavati pravila samopomoći i pružanja prve pomoći unesrećenome do dolaska hitne medicinske službe. Podsjećamo, broj na koji možete nazvati hitnu medicinsku službu je u većini država 124, ali se raspitajte i o specifičnostima područja u koje idete.

Glavni neprijatelji našeg organizma ljeti su sunčanica i toplotni udar koji su tokom posljednjih godina znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Duže izlaganje suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi i pod utjecajem sunčeve toplote. Naime, naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem.

“Ako nesmotreno izlažemo glavu utjecajima sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povećanja njegove zapremine. To utječe na pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezopasni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti nesvjesticom pa čak i komatoznim stanjem”, ističe dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ.

Simptomi nisu bezazleni

Toplotni udar je vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom što se ne mora pojaviti kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha u vrijeme ljetnih sparina jer je u takvim uslovima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.

Toplotni udar mogu doživjeti radnici u pekari ili u industriji kraj visokih peći, kamperu koji spava u loše opremljenom šatoru ili mornaru koji dugo boravi pored pregrijanog brodskog motora, kao i pregrijanom autu, javnom prevozu, čak i stanu. U takvim uslovima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, pri čemu temperatura tijela stalno raste i doseže vrijednosti i do 40 stepeni Celzijusove skale.

Razlikuju se klasični i naporom izazvani toplotni udar. Klasični se razvija tokom dva do tri dana, obično kod starijih, slabo pokretnih osoba koje nemaju klima uređaj, a pristup tečnosti je ograničen. Naporom izazvani toplotni udar razvija se naglo kod zdravih i aktivnih ljudi (npr. sportaša, vojnika, tvorničkih radnika) izloženih visokim temperaturama, navode stručnjaci.

Simptomi toplotnog udara su jaka glavobolja, suha koža, stalno povećanje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica. Puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano.

Prva pomoć

U INZ-u savjetuju da, u slučaju toplotnog udara kao i kod sunčanice, mora da se interveniše i odmah počne s rashlađivanjem. Osobu je potrebno smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je.

Važno je postepeno rashlađivanje stavljanjem hladnih obloga na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati u normalu. Za vrijeme toplotnog udara tijelo gubi sposobnost termoregulacije tako da se može pregrijati ili u nekim slučajevima rashladiti. Zbog toga je u težim slučajevima neophodno stalno mjeriti tjelesnu temperaturu i shodno tome unesrećenog hladiti ili utopljavati.

Jako je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale, davati unesrećenom hladne napitke, ali izbjegavati pića koja utječu na krvotok, posebno kafu i alkohol.

“Ljekaru se treba obratiti kad tjelesna temperatura ne pada i pored rashlađivanja i lijekova i kad je osoba pospana, slabo komunicira s okolinom ili je bez svijesti, odnosno kad povraća i sve je slabija. Tada se radi o veoma teškom obliku sunčanice pa je potreban pregled ljekara koji će utvrditi da li se radi samo o sunčanici ili je u pitanju početak neke druge bolesti (npr. infekcija ljetnim virusima ili bakterijama)”, ističe dr. Kuduzović.

Prevencija

Najbolje je ne izlagati se predugo direktnom zračenju sunca i za vrijeme najvećih vrućina boraviti u hladovini ili klimatizovanoj prostoriji.

Potrebno je adekvatno zaštititi glavu, nositi kačkete ili šešire sa širokim obodom od prozračnih materijala, odjeća mora odgovarati klimatskim uslovima i važno je da je od prirodnih tkanina i svjetlijih boja, ishrana  mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima.

Važno je nadoknađivati kalijum i magnezijum koje, uz natrijum i hlor, organizam naročito gubi. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša vode).

Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju.

Stručnjaci preporučuju i da se prostorije u kojima se boravi redovno provjetravaju, a ukoliko se koriste rashladni uređaji, temperature u odnosu na spoljašnju sredinu ne bi trebalo da se znatno razlikuju.

Izvor teksta i fotografija: INZ


Tvoj stav

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena zajedno sa komentarom.Potrebna polja su označena sa zvjezdicom(*)



RadiYo Active

Šta svira?

Title

Artist