Kako je borba za mali park postala borba za veliki ideal

Preuzeto sa magazinkarike.com, piše Boris Čović

#SlobodnaZona je javna površina koja se nalazi na području općine Stari Grad Sarajevo, u neposrednoj blizini pijace Markale. Do početka 2015. godine služila je kao odlagalište građevinskog otpada tokom izgrađnje obližnjih stambeno-poslovnih objekata i kao deponija staklenih flaša „zidarskog“ piva. Naizgled nezanimljiv i odbojan prostor, nepristupačan i obrastao šipražjem, dugo vremena nije izazivao nikakvu buku. U proljeće 2015. godine, grupa aktivista Vijeća mladih općine Stari Grad, Omladinske novinske asocijacije u BiH (ONAuBIH), Asocijacije srednjoškolaca u BiH (ASuBiH) i Inicijative mladih za ljudska prava (YIRH) prepoznaje potencijal ovog neiskorištenog javnog prostora i dolazi na ideju da mu da svrhu i novo ruho.

Aktivisti nekoliko organizacija, okupljeni oko Vijeća mladih Stari Grad počeli su sa istraživanjem vlasničke strukture javnog prostora. Tada su došli do informacija da prostor djelimično pripada općini Stari Grad Sarajevo, djelimično Islamskoj i Jevrejskoj zajednici i da interesovanja i planova za ovaj prostor, vlasti, kao ni religijske zajednice – nemaju. Bez početnih financijskih sredstava aktivisti odlučuju da krenu s uređivanjem prostora. S desetinama lopata, i duplo više pari ruku, prve radne akcije na ovom prostoru počinju u proljeće 2015. godine.

Početna ideja bila je da se nivoi zemlje poravnaju, kako bi se mogli napraviti prilazi i puteljci, zasaditi trava i betonirati određeni dijelovi. Nakon cjelodnevnog kopanja aktivisti saznaju da se ispod dubokog sloja zemlje, na cijelom prostoru, krije izbetonirana površina pokrivena građevinskim otpadom i drugim smećem, koje zatrpano stoji još od zatvaranja lokalnog restorana koji je ovaj prostor koristio kao svoju ljetnu baštu. Nekoliko tona smeća, uključujući i ogromnu količinu stakla, konzervi hrane, plastike, zemlje i gomile nerazgradivog otpada nalazilo se u samom centru glavnog grada, na javnoj površini zanimljivoj samo nekolicini aktivista. Mjeseci neobično zabavnog rada su bili potrebni kako bi se uklonilo sve smeće i kako bi #SlobodnaZona počela ličiti na pristojan prostor koji se može dalje razvijati u aktivističko središte, ali i mjesto za sve građane Sarajeva.

Nakon uklonjenog smeća krenula je ozbiljnija priča oko same #SlobodneZone ili kako neki zovu ovaj prostor, Parkića. Prolaznici su sve češće bili zainteresirani za ono što mladi tu rade, među njima i dizajner eksterijera Hector, koji je ponudio da napravi nacrt parka i da svoj doprinos u uređenju ovog prostora.

Od otpadnog prostora do nečega što se već može iskoristiti kao prostor za okupljanje ljudi, dijeljenje ideja i kao primjer da se prepoznati problem najlakše rješava jednostavnim djelovanjem, a ne polemikom o problemu, #SlobodnaZona postala je simbol lokalnog aktivizma i učešća građana, a posebno mladih ljudi i aktivista u izgradnji boljeg društva i razvijanju svijesti o građanskoj participaciji u izgradnji zdravije i uspješnije lokalne sredine.

“Kažu, mala grupa ljudi može promjeniti svijet. To se vidi u ljudima koji vode bitku za opstanak slobodne zone. Ostavljam dio sebe zajednici, dajem svoje vrijeme, trud i dušu za pozitivnu promjenu. Nikada nije teško, ne predstavlja obavezu, nego veliku želju. Mnogi ne razumiju zašto dok i sami ne osjete duh ove male gradske oaze. Rušimo predrasude o neaktivnim mladim i borimo se protiv političkog nepotizma koji potiče iz lokalne zajednice. Volonteri koji postaju aktivisti, borci za prava, prava društva koje i samo ne shvata da treba da krene u boj” kaže jedan od aktivista, redovan na radnim akcijama, Nedim Alibegović.

Nastavak radova podrazumijevao je uljepšavanje prostora, razradu planova za dalju izgradnju, sadnju sadnica i obnavljanju već postojeće flore. Prosijana zemlja, zasađena trava, zidovi uljepšani grafitima i porukama mira, napretka, motivacije i zajedničkog rasta, slaganje cigli za budući šank (materijalom pronađenim na prostoru), popločavanje prilaza, ograđivanje prostora, postavljanje klupa, izrada kanti za smeće od recikliranog materijala i još mnoštvo drugih aktivnosti urađeno je kako bi se jednom neiskorištenom javnom prostoru dala svrha. Prostor, u cilju aktivista, treba postati zajedničko okupljalište mladih i starih, prostor za edukaciju, učenje, zabavu, promociju lokalnih i stranih umjetnika, širenje dobrih ideja, projekciju filmova, odmaralište i okrijepljenje i općenito moderno i korisno iskorišten javni prostor.

U trendu europskih metropola, koje ulažu u slične javne prostore, i ovaj prostor bi mogao postati turističko središte zanimljivo različitim subkulturama. Alternativni vidovi participacije, umjetnosti, kulture, iskorištavanja prostora i generalno aktivizma i svih aktivističkih formi zanimljivi su ne samo lokalnom stanovništvu kojima predstavljaju promjenu njihove sredine, već i ogromnoj grupi ljudi iz cijeloga svijeta koji obilaze ova mjesta kako bi širili i dijelili svoja iskustva. Potencijal za to postoji i u #SlobodnojZoni i na dobrom je putu da se pretvori ukapacitet – turistički, edukativni, aktivistički, alternativni, kulturni i umjetnički.

Fondacija SHL (Schuler Helfen Leben) i YIHR su novčano podržali projekt i prvi prepoznali važnost ulaganja u aktivizam ove vrste. Kantonalno i javno komunalno preduzeće PARK podržalo je donacijom dvije klupe i osigurali su da na dvije radne akcije njihova dva radnika pomognu aktivistima u uređenju parka. Hoše Komerc, Sarajevska pivara i Red Bull su također pomogli sa podrškom u osvježenju za aktiviste. Pojedinci su također pomagali, kako financijski, tako i u drugim donacijama, od alata, tački, lopata i zemlje.

U Martu 2016. godine, godinu dana nakon početka radova na #SlobodnojZoni i u jeku novih radova na uljepšavanju prostora, općina Stari Grad Sarajevo donosi izmjene regulacionog plana iz 1999. godine koji obuhvata dio ovoga zaboravljenog prostora. U dokumentu tako stoji:

„Izmjena Urbanističkog projekta “Kvadrant 12” se radi u cilju obezbjeđenja uslova za izgradnju stambeno-poslovnog objekta u Ulici Đenetića Čikma, na mjestu postojećeg objekta samoposluge u vlasništvu firme “Marketi” d.d. Sarajevo. Planirani objekat graniči sa zelenom pijacom “Markale” i zemljištem u vlasništvu Općine Stari Grad. Važećim Planom, rađen 1999. godine, planirano je rušenje objekta samoposluge i na vlasničkim parcelama, samoposluge i zelene pijace, planirana je izgradnja nove otvorene zelene pijace većeg kapaciteta, a zapadno u produžetku u Ulici Đenetića čikma izgradnja objekta trgovačke namjene. Zbog nemogućnosti realizacije izgradnje prema važećem Planu, za predmetnu izgradnju je potrebno utvrditi novu građevinsku parcelu i urbanističko-tehničke elemente poštujući vlasničko stanje.“

Nemogućnost za realizaciju plana iz 1999. godine pospješuje i činjenica da taj plan ovaj prostor opisuje sasvim drugačije nego što on danas izgleda. Izmjenama je predviđeno i uništavanje svega onoga na čemu su aktivisti radili u protekloj godini. Odluka je stupila na snagu 29. Marta.

Nakon što je očišćen i spreman da svoj potencijal pretvori u kapacitet, ali ne u turistički, edukativni, aktivistički, alternativni, kulturni i umjetnički, već u prodajni, trgovački i kapitalistički, #SlobodnaZona, administrativno nazvana Kvadrant 12, postaje predmetom javne rasprave. Javna rasprava o izmjenama regulacionog plana Kvadranta 12, poznatijeg kao #SlobodnaZona ili Parkić, održana je 6.6.2016. godine. Na javnoj raspravi su se pojavili aktivisti, službenici iz općine, ali ne i investitor projekta AMKO Komerc i suvlasnik Islamska zajednica.

Mladi ljudi koji su sudjelovali na javnoj raspravi kažu kako su osjetili vidnu diskriminaciju i negodovanje općinskih službenika koji su moderirali i vodili raspravu. Nisu dobili konkretne odgovore na svoja pitanja i na većinu opaski su dobili kontraargument koji je temeljen na njihovim godinama, neiskustvu, pa čak i na ilegalnom zauzimanju javnog prostora i čišćenju tuđeg smeća. Posebno su istaknuli i argument za izgradnju novog tržnog centra na ovom prostoru koji je službenica iskoristila u toku rasprave, a to je da je novi stambeno-poslovni centar (sa naglaskom na poslovni) nužno potreban stanovnicima Starog Grada koji do najbližeg tržnog centra moraju putovati u opštinu Novo Sarajevo, trošeći tako novac za gorivo koji bi uštedili da imaju ovaj centar.. Napominjemo da je najbliži tržni centar ipak BBI (koji se nalazi 650 metara od #SlobodneZone i udaljen je osam minuta hoda) i to da općina Stari Grad ima jako velik broj registrovanih trgovinskih radnji sa različitim prodajnim sadržajima.

Iako je plan bio da se idejni nacrti #SlobodneZone na javnoj raspravi iznesu investitoru, glavni akter rasprave se nije pojavio. Aktivisti planiraju plan predstaviti investitorima uskoro i pokušati zaustaviti izgradnju objekta na ovoj lokaciji, ili uticati na izmjenu plana kako bi ovaj prostor zadržali i pored izgradnje novog objekta. Mladi su za očuvanje parka pokrenuli i peticiju koju je do sada potpisalo 500 građana. Ako želite učestvovati u potpisivanju peticije, možete je potpisati svakim radnim danom od 09:00 do 17:00 u prostorijama Vijeća Mladih Općine Stari Grad na adresi Mula Mustafe Bašeskije 7 (sprat -1).

Javno pismo aktivista povodom javne rasprave možete pročitati ovdje – PISMO.