CCI: Efekti Reformske agende na zapošljavanje, poslovnu klimu i konkurentnost
Written by Ilma Islambegovic on 28/02/2017
Centri civilnih inicijativa (CCI) organizirali su jučer u Sarajevu parlamentarnu debatu “Efekti Reformske agende na zapošljavanje, poslovnu klimu i konkurentnost“ s ciljem predstavljanja glavnih nalaza nedavno objavljenog izvještaja CCI-a “Stanje nacije” zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Federacije BiH i Sarajevskog kantona, akademskoj zajednici, poslodavcima i sindikatima, kao i drugim relevantnim akterima Federacije BiH, kako bi se otvorio dijalog za doprinos provođenju reformi u Federaciji BiH, posebno u segmentu unaprjeđenja tržišta rada, poslovne klime i konkurentnosti tokom 2017. godine.
„Zbog političke nestabilnosti i blokada, provedba Reformske agende je usporena i selektivna, te u većini oblasti još uvijek ne daje očekivane rezultate. Kumulativno posmatrano, za nivo države i entieteta, samo 46% mjera iz Reformske agende je realizirano. Vlada Federacije realizovala je 22 od planiranih 61 mjeru, ili 36%.Najviše mjera Vlada je realizovala u oblasti javnih finansija, a najmanje u oblasti poslovne klime. Realizacija kantonalnih akcionih planova u prosjeku je oko 20%, a od približno 50 planiranih mjera, tek nekolicina važnih mjera je realizirana., istakao je Adis Arapović, program menadžer CCI-a.
Nalazi izvještaja pokazuju da je u BiH u posljednje dvije godine zaustavljen negativni trend na tržištu rada, a stopa nezaposlenosti je umanjena za 2-3%. Izraženo u apsolutnim brojevima, od donošenja Agende, registriranih zaposlenih je više za oko 15.000, a nezaposlenih je manje za oko 22.000. Prema podacima Federalnog Zavoda za zapošljavanje i Zavoda za statistiku, od donošenja Agende, u FBiH bilježimo oko 18.000 manje nezaposlenih i oko 13.000 više zaposlenih. Više od polovine radno sposobnog stanovništva nije na zvaničnom tržištu rada. Udio aktivne radne snage u ukupnom radno sposobnom stanovništvu je najniži Evropi i iznosi tek 46%.
U prvih devet mjeseci 2016., direktna strana ulaganja u BiH iznose tek 81 milion KM ili 0,27% BDP-a, što je drastičan pad u odnosu na prethodne godine. Udio direktnih stranih investicija u BiH u posljednjih 5 godina kreće se u rasponu od 1,69 do 2,71% BDP-a, pri čemu će 2016. godina vjerovatno biti okončana s udjelom nižim od 1%.
Dug prema komercijalnim bankama u BiH dostigao je historijski maksimum od preko dvije milijarde KM. Zaduženost po stanovniku kontinuirano raste, a trenutno prosječno iznosi 3.370KM, pri čemu je zaduženost u RS viša za 80% ili 1932KM u odnosu na FBiH.
„Zbog svega navedenog, reformama se mora pristupiti mnogo odgovornije, transparentnije, obuhvatnije, i ciljano na životni standard građana, a ne na ispunjavanje uslova za nova kreditna zaduženja. Strukturalne reforme u dokidanju sive ekonomije, enormne javne potrošnje i zaduživanja, uspostavljanju nezavisnog i efikasnog pravosuđa, te vladavine prava su prioritet svih prioriteta. Fokus reformi mora biti prebačen na jačanje institucija, jednakost pred zakonom i depolitizaciju javnog sektora“, zaključuje Arapović.
