Futurizam – umjetnički i književni pravac s početka XX stoljeća
Written by radiodjeca on 22/11/2017
Futurizam je umjetnički i književni pravac čiji su predstavnici bili okrenuti ka budućnosti. Riječ futurizam dolazi od italijanske riječi futurisimo, od futuro što u prijevodu znači budućnost.
Italijanski književnik Filippo Tommaso Marinetti je pokretač ovog pravca sa objavom svog manifesta „Manifest futurizma“ kojeg objavljuje 20. februara 1909. godine u pariškim novinama Le Figaro. On je veličao ljubav prema znanosti, te se okretao ka razvoju tehnologija, ali je osuđivao tradicionalnu historiju.
Ovaj pravac je najviše bio zastupljen u likovnoj umjetnosti i pjesništvu. Književni futurizam odlikuje inovativnost na planu morfologije, stinakse i eufonije. Književni futuristi su se bili zalagali za slobodu riječi, te s time su odbacivali sintaksu, interpukciju, veznike, pridjeve, glagosle načine i vremena. Najviše su se izražavali putem slika, imenica i neodređenim načinom.
Što se tiče futurizma u slikarstvu, petorica mladih italijanskih slikara su 1910. godine u Torinu objavili „Manifest slikara futurizma“. Za njihov analitički pristup stvarnosti, zatim geometrijskim karakteru oblika, fragmentaciji i dekompoziciji pole i volumena, duguju kubizmu. Tu je, naravno, naglašena kubistička tehnika lomljenja slikarske površine na djeliće, koji svaki bilježi drukčiju prostorno – vremensku perspektivu. Pokušaji da u svojim slikarskim sredstvima prikažu zvuk, ovaj pravac se približava apstrakciji. Glavni predstavnici futurizma u slikarstvu su U. Boccioni, C. Carrà, L. Russolo, G. Balla i G. Severini.
Također, ovaj pokret je utjecao na pojavu drugih umjetničkih pokreta tokom XX stoljeća, poput Art Deco, Vorticisam, konstruktivizam, nadrealizam i dadu. Smatra se da je izumro kao koherentan i organizran umjetnički pravac nakon što je Marinetti, kao njegov osnivač, 1944. godine umro. Futuristički ideali su ipak ostali značajne komponente moderne zapadne kulture, naravno sa naglaskom na mladost, brzinu, snagu i tehnologiju na kojem su se temeljile teme modernih komercijalnih filmova i kulture