Upriličene promocije dvije knjige

U velikoj sali Centra za kulturu Mostar, sinoć je u okviru manifestacije „Mostarsko ljeto 2018“ upriličena promocija dvije izuzetno zanimljive knjige koje se tiču grada Mostara. Riječ je o knjigama: “Perom i kamerom o Mostaru”, autorskog trojca Tibora Vrančića, Smaila Špage i Ismaila Brace Čampare i “Stambol u Mostaru”, autora Tibora Vrančića. Autori su, kako je i na samom početku moderator večerašnje promocije Nedžad Maksumić kazao, tri zaljubljenika u Mostar koji spašavaju sjećanja i složni  su u jednom, a to je da je historija Mostara cjelovita, nepromjenjiva i neprekrojiva.

 

„'Perom i kamerom o Mostaru’ je zbirka svih putopisaca koji su dolazili u Mostar, još prije sto i više godina, i koji su pisali o njemu. Zanimljivo je to, s aspekta današnjeg turizma i današnjih turista, uporediti kako su nekada strani turisti doživljavali Mostar, a kako ga danas doživljavaju. U knjizi je napravljena i kombinacija sa fotografima iz istog perioda koji su ostavili trag u fotografiji. Ta smo dva stila ukomponovali, tako da imamo 47 putopisaca i oko 30-tak fotografa. Neko misli da se to dvoje ne može kombinovati, ali svako je majstor svog zanata. Fotograf doživljava stvari na jedan način, pisac na drugi, tako da smo mi to spojili.“, kazao je Tibor Vrančić, jedan od autora knjige „Perom i kamerom o Mostaru“.

Vrančić je objasnio o čemu se radi i u njegovoj knjizi „Stambol u Mostaru“.

„Što se tiče knjige ‘Stambol u Mostaru’, ilustrator je Miodrag Miličević koji je radio slike u akvarelu, na osnovu starih fotografija. Onda sam uzeo tekstove iz starih knjiga koje se nalaze, također, na web stranici ‘CIDOM’-a. Riječ je o pojedinim tekstovima o Mostaru, stanovnicima tadašnjeg Mostara, raznim smiješnim događajima, manje važnim za Mostar, ali koji su isto dio historije. Tako da sam i to sastavio u jednu knjigu.“, istakao je Vrančić.

O značaju i vrijednosti ove dvije knjige, pojasnio je Smail Špago, jedan od autora knjige „Perom i kamerom o Mostaru“.

„Svaka knjiga o Mostaru je dobrodošla i jedan je doprinos da imamo cjelokupniju sliku o našem gradu. Da se vidi šta je Mostar nekad bio, jer to samo kroz pisani dokument možemo vidjeti. Sve drugo se zasniva na pričama, ali to prođe i završi se na priči. Ovo je najljepše što za Mostar neko može uraditi, a to su pisani dokumenti o našem gradu.“, objasnio je Špago.

Saradnja između autora se razvila kroz uređivanje fotografija starog Mostara na društvenim mrežama.

„Iskupili smo negdje oko 10 000 fotografija starog Mostara. Zatim smo otvorili stranicu ‘CIDOM’, na koju smo postavili sve knjige do kojih smo došli i pomenute fotografije. Ovi materijali su dostupni svima na adresi www.cidom.org, a mogu poslužiti studentima, književnicima i kome god je to potrebno.“, naglasio je Vrančić.

CIDOM – centar za informaciju i dokumentaciju Mostar je, kako kaže moderator Maksumić, web stranica na kojoj se mogu pronaći brojni stari tekstovi koji govore o historiji Mostara, stare fotografije, dokumenti i zanimljivosti koje je nekoliko entuzijasta vrijedno i uporno tražilo i pronalazilo na mnogim stranama, kako bi ih sačuvali od zaborava za one koji se žele sjećati, i za generacije koje dolaze.

„Vezu između ove dvije knjige, i odgovor na pitanje zašto obje knjige na jednoj promociji, predstavlja vrlo jednostavan razlog, a to je što su se svi autori, još dok je Braco bio živ, odrekli dobiti, te će sav prihod ići za održavanje stranice ‘CIDOM’.“, istakao je Vrančić.

„Prosječna mjesečna posjećenost stranice je između 8000 i 10000 posjeta. Uzimajući u obzir, da se ne bavimo dnevnom politikom, žutom štampom ili estradom, ovaj broj je značajan. U zadnje vrijeme primjećujemo da se naša arhiva koristi kao izvor za pisanje stručnih radova iz historije, što nas čini posebno ponosnim. To nam je potvrda da je ovo lijepa i plemenita ideja, i da smo na pravom putu.“, kazala je Emina Redžić Muftić, članica ‘CIDOM’ tima.

Promotor knjiga bio je novinar i publicista Šemsudin Zlatko Serdarević, a večer je upotpunilo čitanje odlomaka iz obje knjige, koje je izdvojio i pročitao direktor Mostarskog teatra mladih, Sead Đulić.