Svjetski dan hrane obilježen u Zenici

Povodom Svjetskog dana hrane, Institut za zdravlje i sigurnost hrane u sklopu svojih zdravstveno-promotivnih aktivnosti je organizovao Seminar i Okrugli stol na temu “Održivi ruralni razvoj u funkciji zdravlja kroz organsku proizvodnju hrane”. Učesnici seminara i Okruglog stola su bili zdravstveni profesionalci iz oblasti javnog zdravstva, zadrugari sa područja općina, kantona i Federacije BiH, sanitarni, veterinarski i tržišni inspektori, predstavnici vladinih ustanova, nevladinih organizacija i preduzeća i udruženja za proizvodnju, uvoz i promet životnih namirnica i gotove hrane.

Ove godine smo odlučili da obilježimo Svjetski dan hrane prije svega pratnjom Svjetske organizacije za hranu koja poručuje prije svega povećanje organske hrane kako bi se smanjila glad u svijetu. Važno je da radimo određene korake, te mi kroz ovaj seminar želimo da pokažemo jedno od mogućih rješenja, a to je proizvodnja upravo organske hrane. Ovim seminarom prisutni će imati priliku razgovarati o ovim temama i  problemima. Okrugli stol ima za cilj da odgovori na pitanja šta je to zapravo što mi možemo poduzeti kao društvo i  država po pitanju organske hrane, kao i gdje se može naći Institut za zdravlje i  sigurnost kao organizacija koja može pomoći da se uspostavi jedan sistem usljedivosti u proizvodnji organske hrane, te dobijanja certifikata i analiza kako bi oni koji kupuju znali što kupuju – direktor Instituta dr. Senad Huseinagić

Uvodna obraćanja su održali dr. Smajil Durmišević, načelnik Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu, direktor Instituta dr. Senad Huseinagić i Omer Kurtović, v.d. direktora federalnog Zavoda za poljoprivredu. Na temu “Međunarodni dan hrane 2018 – Svijet bez gladi” predavač je bio Benjamin Čaušević, diplomirani inžinjer prehrambenih tehnologija iz Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. O temi “Održivi ruralni razvoj u funkciji zdravlja kroz organsku proizvodnju hrane” govorio je prof.dr. Nezir Tanović sa Agromediteranskog fakulteta iz Mostara.

Prije svega želim da čestitam  Svjetski dan hrane svima onima kojima je stalo da zdravstveno ispravne hrane. Današnja tema je ruralni razvoj i  zdravstveno ispravna hrana. Proizvodnja takve hrane je izvorno orijentisana, radno intenzivna i  izuzetno profitabilna i  naši prostori sa čistim zemljištem i  velikim prirodnim resursima imaju veliku šansu da usmjere ovaj projekat, i  svi ostali to trebaju raditi. Organska poljoprivredna i  ruralni prostor nema finanskijskog inputa, ili ga ima minimalno. Svi takvi proizvodi sa naših ruralnih područja zaslužuju najveće pohvale, ne samo u našoj zemlji nego i u nizozemstvu. Ruralni razvoj i  organska poljoprivreda su toliko profitabilne i jedina svjetla tačka i  perspektiva za budući razvoj poljoprivrede. – profesor Nezir Tanović

 

Dok je o “Zdravstvenim aspektima organske hrane” predavanje održala Maja Trifković, magistrica nutricionizma, također angažovana u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Svjetski dan hrane je posvećen borbi protiv gladi i neravnomjerne raspodjele hrane u svijetu, jer dok neki imaju previše hrane i bore se s pretilošću, drugi umiru od gladi ili posljedica pothranjenosti. Da bismo osigurali hranu za deset milijardi osoba koliko će nas biti 2050. godine, potrebna je korjenita promjena globalnog sistema poljoprivrede i proizvodnje hrane koja se očitava kroz FAO viziju #zerohunger.

 

Kako je ove godine tema vodilja Svjetskog dana hrane „Naša akcije su naša budućnost“, U Institutu su se odlučili u prvi plan staviti pitanje ruralnog razvoja ističući značaj nutritivne i zdravstvene vrijednosti organske hrane što je jedno od iznimno važnih pitanja u našoj zemlji. Organska proizvodnja hrane je najperspektivnije rješenje i prilika za bolji razvoj ruralnog gospodarstva jer je Bosna i Hercegovina (BiH) jedna je od najruralnijih zemalja Evrope gdje više od 60% stanovnika živi u ruralnim područjima sa ogromnim neiskorištenim potencijalima u poljoprivredi. Upravo zbog toga je potrebno više se usmjeriti na proizvodnju zdrave hrane.

 Odgovornost za preusmjerenje konvencionalne poljoprivrede u organsku, pored poljoprivrednika, u velikoj mjeri imaju i prerađivači poljoprivrednih proizvoda, trgovci, potrošači, zdravstveni radnici, naučnici, svakako i političari – istakao je profesor Tanović.

Također je istakao da je Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica prva i jedina ustanova ove vrste u FBiH koja se odvažila da aktivno govori i radi na rješavanju ovog problema, kao i poticajima za intenzivniju organsku domaću proizvodnju.

Hiperprodukcija hrane dovela je do proizvodnje hrane i prehrambenih proizvoda s različitim, manje vrijednim sastojcima, te proizvodnji hrane lošije kvalitete. Intenzivna upotreba preko 80.000 raznih hemikalija u proizvodnji životnih namirnica, otvara novu dimenziju problema – dodala je Maja Trifković govoreći o zdravstvenim aspektima hrane.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, BiH je na 6. mjestu u svijetu, a na 2. mjestu u Europi po broju pretilih osoba. Postoje i statistički podaci da svako peto dijete u BiH mlađe od pet godina ima prekomjernu tjelesnu masu! Ovaj problem direktno možemo povezati s lošom kvalitetom hrane. Danas imamo sve manje „zdrave hrane“/organski proizvedene hrane, a hrana koja se nudi na tržištu sve je bogatija umjetnim dodacima, obiluje rafiniranim šećerima i zasićenim masnoćama.

Istraživanja pokazuju kako je sve više bolesti uzrokovanih nepravilnom i nekvalitetnom prehranom. – Ove godine je jedna od tema je globalni cilj održivog razvoja „ZERO HUNGER“ ili „BEZ GLADI“ odnosno iskorjenjivanje gladi. Čak 193 članice Ujedinjenih nacija su usvojile 17 ciljeva održivog koji se nalaze u Agendi za održivi razvoj. Agenda predstavlja globalni napor da se iskorjeni glad u svijetu za period od 15 godina (2016-2030). Pretpostavlja se da će do 2030. na svijetu biti 8.3 milijarde ljudi i tako će porasti potražnja za hranom, istakao je Čaušević. U partnerstvu sa UNICEF-om i Project Everyoneom, 2017. World Food Program pokreće kampanju Zdravi i siti koja ima za cilj ubrzanje napretka u cilju 2 – iskorjeniti glad i cilj 3 – dobro zdravlje i blagostanje. Nestanak gladi i dobro zdravlje idu ruku pod ruku – gladan svijet nikada neće biti zdrav svijet. Na kraju cjelodnevnog skupa, prezentirani su rezultati iz provedenog istraživanja o sprečavanju i uništavanju ambrozija na području Zeničko-dobojskog kantona.