Kroz oči grafičkih dizajnerica

Grafički dizajn je umjetničko polje gdje dizajneri prikazuju informativni kontekst u umjetničkoj formi koristeći tipografiju, fotografiju i elemente ilustracije u svojim dizajnovima. Projektiranje je vrlo važan dio društva i o tome možemo dobiti dokaze iz historije. Mnogi spomenici i arhitektura su lijepo izgrađeni, što dokazuje da su ljudi vizuelne životinje. Uticaj na ljude vizuelno pomaže u sticanju veće prednosti za bilo koga.

Ovaj put vam predstavljamo dvije mlade grafičke dizajnerice. Dea Marković već četvrtu godinu studira grafički dizajn na Likovnim umjetnostima, a Stella Dujmušić bečelor je grafičkog dizajna. Stellu i Deu, dvije mlade talentovane dizajnerice, možete upoznati čitajući tekst ispod.

Dea Marković je grafička dizajnerica koja se odvažila da izabere upravo ovo zanimanje, kao svoje životno. Ona studira grafički dizajn na Likovnim umjetnostima u Sarajevu, već četvrtu godinu. Njena ideja za studiranje ove vrste umjetnosti, zapravo je došla od njene jako dobre prijateljice, koja je već studirala grafički dizajn.

” Svaki dobar umjetnik, samim tim i dobar dizajner, voli da misli da većina njegovih ideja ili sve ideje, dolaze iz glave, tj. da su originalne, ali u današnjem svijetu jako je malo takvih ideja, ustvari, mala tajna velikih majstora za dizajn vjerujem da je jako često Pinterest ”, za Radio Active izjavila je dizajnerica Dea.

Također oko faze kreiranja Dea je istakla, da se od dobrog grafičkog dizajna očekuje da poznaje jako veliki broj programa, bilo da se radi o programima zvuka, pokretnim ili vektorskim slikama, jer upravo ti programi su uvjet za bavljenje ovom umjetnošću. Dea je istakla da najteži dio u grafičkom dizajnu je učenje korištenja različitih programa, i da je zapravo njoj najduže trebalo da to savlada. Svaki projekat u grafičkom dizajnu zahtijeva vrijeme, ali zapravo najviše vremena zahtjeva ideja (concept), te ako je dobro strukturirana i jasna, dizajn se može završiti za nekoliko minuta, ali sam rok je najvažniji i on nekako najviše utječe na rad.

“ Grafički dizajn za mene je važan iz razloga što je on zapravo mnogo veći dio svakodnevnog života ljudi, nego što je većina ljudi koja se ne bavi ovim poslom svjesna, dakle mi sada to ne možemo svi da zamislimo, ali bez grafičkog dizajna mi ne bismo imali novine, knige u obliku kakvim ih poznajemo danas, također ne bismo imali postere ili pozivnice, tako da ja mislim da je generalno grafički dizajn  jako važan”, izjavila je Dea.

Zapravo naša Dea je htjela da istakne da bez dizajna mi ne bismo poznavali život ovakvim kakvim ga znamo sada. Ne bi bilo te “šminke” koja bi činila život ljepšim, te bi vladala siva monotonija.

Na naše pitanje, koje bi grafičke dizajnere Dea Marković izdvojila je Mirka Iliča, zapravo radi se o dizajneru sa naših prostora iz vremena Kraljevine Jugoslavije, koji je rođen u Bijeljeni, te se prije rata preselio u SAD i tamo sada živi i stvara, a od njegovih mnogobrojnih djela Dea je idzvojila prelijepe naslovnice koje je uređivao za poznati američki časopis “Time”. Ovog dizajnera Dea je izdvojila iz razloga što je fascinantno da je neko sa naših prostora, neko ko je bio toliko blizu nas, uspio da se probije na svjetskom nivou i da postane jedan od najboljih grafičkih dizajnera današnjice. “Većina mladih, ali i roditelja smatra da bavljenje umjetnošću i nije baš unosan posao u današnjem svijetu, stoga se javlja mali broj onih koji odluče upisati upravo likovne umjetnosti. Ali mnogi nisu svjesni da je posao grafičkog dizajnera, jedan od najtraženijih kako kod nas, tako i u svijetu.

To su bile izjave naše Dee Marković, koja nam je svoje odgovore šalje čak iz Španije, gdje trenutno vlada haos, ali Dea ostaje pozitivna uprkos svemu tome, te za kraj našeg razgovora poručuje sljedeće:

” U svijetu umjetnosti, u što spada i grafički dizajn, mislim da je jako važno biti objektivan prema sebi i shvatiti težinu tog posla, dakle posla vizualnog komunikatora, koji komunicira sa velikim brojem ljudi, danas je česta miskoncepcija da se grafičkim dizajnom može baviti bilo ko. Mislim da je za grafički dizajn potrebno jako puno truda i rada, ali zapravo mnogo više talenta i mislim da je zbog mišljenja da svako može biti grafički dizajner svijet “pretrpan” jako lošim grafičkim dizajnima, pogotovo Bosna i Hercegovina, što je velika šteta i iz tog razloga mislim da svako treba dobro razmisliti želi li se baviti nekim poslom i da li je baš sposoban za to. ”

Stella Dujmušić, bečelor grafičkog dizajna, živi u Sarajevu. Grafičkog dizajnera/dizajnericu objašnjava kao osobu koja oblikuje najadektvatnije i najsnažnije vizualno rješenje kroz koje će prezentirati određenu ideju ili poruku. Dujmušić se nije od malih nogu željela baviti grafičkim dizajnom, međutim ljubav prema gramofonskim pločama ju je odvela baš u tom pravcu. Zanimalo ju je kako se prave naslovne strane albuma i posteri za muzičke događaje. Ta sfera grafičkog oblikovanja usmjerila ju je prema vizualnim komunikacijama.

Početak nećeg novog možda nikad neće biti savršeno za bilo koga. Stella je otkrila čega se najviše čeka iz samog korijena upoznavanja grafičkog dizajna i stvaranja njenih prvih radova:

” Pamtim to koliko sam se trudila biti pametna, a zapravo uopšte nisam bila pametna. ”

Tvrdi kako je naivno vjerovati da postoji određena skala koja će izmjeriti uspješnost jednog grafičkog dizajnera ili jednog vizuala u odnosi na drugi, međutim vjeruje da je svaki dizajner uspješan i da je zadovoljan onda kada uspije zadovoljiti svoje vlastite kriterije, a istovremeno zadovoljiti svog klijenta. Da za grafičke dizajnere uvijek ima posla, potvrdila je i Dujmušić:

” Ovisi na šta ste spremni i šta očekujete od sebe. Ali da, za grafičke dizajnere uvijek ima posla. ”

Na pitanje može li svako biti grafički dizajner, Stella odgovara da svako se može nazivati grafičkim dizajnerom, ali jako mali broj ljudi može biti grafički dizajner.
Smatra da je talenat važan, ali nije presudan. Dujmušić važniju ulogu daje inteligenciji, načinu razmišljanja, spremnost na reakciju i još niz drugih faktora koju osobu mogu načiniti dizajnerom. Za vas koji ste se pitali da li je uopšte teško dizajnirati, Stella odgovara:

” Ukoliko volite ovaj posao, nije ni najmanje. Ukoliko u jednom momentu shvatite da ga ipak ne volite, mislim da je jako teško dizajnirati. ”

Za 10 godina Stella se vidi na potpuno drugom mjestu sa skroz drugačijim problemima. Za kraj, mladim budućim dizajnerima poručuje da znaju da je okruženje u kojem se nalaze užasno, ali nije najgore moguće i nije nepromjenjivo.

Ovaj članak je nastao zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Pišu: Harun Mahalbašić, Jasmina Horić
Izvor naslovne fotografije: WPShaft