Vršnjačko nasilje u BiH: Skrivena stvarnost među mladima

Vršnjačko nasilje godinama unazad je ozbiljan problem među djecom i mladima u Bosni i Hercegovini, a statistike ukazuju na to da je situacija alarmantna. U ovom tekstu donosimo pregled ključnih informacija o vršnjačkom nasilju, uključujući najnovije statistike, načine prijave nasilja, te prijedloge rješenja koja mogu pomoći u borbi protiv ovog problema.

Šta je vršnjačko nasilje?

Vršnjačko nasilje odnosi se na bilo koji oblik nasilja koje se događa među vršnjacima, a može biti fizičko, verbalno, emocionalno ili čak online, poznato kao cyberbullying. Iako mnogi vjeruju da se vršnjačko nasilje dešava samo u školama, ono se može odvijati i u drugim okruženjima, uključujući društvene mreže, parkove i druge javne prostore gdje se djeca okupljaju.

Prema istraživanju UNICEF-a, čak 55% djece u BiH je iskusilo neki oblik nasilja u školskom okruženju. Ova statistika je poražavajuća, ali ono što je još zabrinjavajuće jeste da čak 70% slučajeva vršnjačkog nasilja ostaje neprijavljeno. Razlozi za neprijavljivanje su različiti – od straha od odmazde, preko srama, pa sve do nepovjerenja u školski sistem i institucije koje bi trebale da se bave ovim problemom.

Vršnjačko nasilje može imati različite oblike i manifestacije. Fizičko nasilje je najvidljivije i najlakše za prepoznati, no verbalno i emocionalno nasilje mogu biti jednako štetni, iako su često manje očigledni. Znakovi nasilja mogu uključivati promjene u ponašanju djeteta, povlačenje iz društva, pad u školskom uspjehu, pa čak i depresiju ili anksioznost. Cyberbullying je specifičan oblik nasilja koji se dešava online, putem društvenih mreža i može biti izuzetno štetan jer ga je teško izbjeći i može trajati 24 sata dnevno.

Načini prijave nasilja

U BiH postoje različiti načini prijave vršnjačkog nasilja, no mnogi roditelji i djeca nisu dovoljno informisani o njima. Nasilje se može prijaviti direktno školskom osoblju, roditeljima ili putem telefonskih linija za pomoć. Primjer takve linije je Plavi telefon, koji je dostupan na besplatnom broju 080 05 03 05, te Sigurna linija za djecu i mlade na broju 0800 55 555. Također, nevladine organizacije u BiH nude mogućnost anonimne prijave nasilja putem svojih online platformi, što može biti od velike pomoći onima koji se boje otvoreno govoriti o svom problemu.

Borba protiv vršnjačkog nasilja zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje edukaciju, prevenciju i podršku. Edukacija djece, roditelja i nastavnika o tome kako prepoznati i reagovati na nasilje je ključna. Škole bi trebale implementirati programe koji promovišu nenasilnu komunikaciju i empatiju među učenicima.

Također, važan korak u rješavanju problema je pružanje psihološke podrške žrtvama nasilja. Žrtvama je često potrebna stručna pomoć kako bi se oporavile od traume i vratile osjećaj sigurnosti. Razvijanje sigurnih mjesta u školama i zajednicama, gdje se djeca mogu obratiti za pomoć, može značajno smanjiti učestalost nasilja.

Vršnjačko nasilje u BiH je problem koji ne smijemo ignorisati. Uz adekvatnu edukaciju, prevenciju i podršku, možemo stvoriti sigurnije okruženje za našu djecu i mlade. Svako dijete zaslužuje djetinjstvo bez straha i nasilja, a na nama  svima je da im to omogućimo.

 

Autori teksta su polaznici škole novinarstva Radija Active koja, uz podršku projekta Western Balkans Media for Change, radi na razvijanju vještina mladih novinara.

Izvor fotografije: Radio Active Zenica