Borba protiv rodnozasnovanog nasilja je borba svih nas

Mogu proći godine, decenije, vijekovi, ali neki problemi će nas uvijek progoniti, pa i u sadašnjosti. Svakodnevno nekolicina ljudi preživi neki oblik nasilja. Nasilje ne podrazumijeva samo fizički napad na osobu. Postoje razne vrste nasilja, poput emocionalnog, psihološkog, seksualnog i ekonomskog. Rodno  zasnovano nasilje je nasilje koje je usmjereno protiv osobe zbog roda, rodnog identiteta ili rodnog izražavanja te osobe ili koje nesrazmjerno pogađa osobe određenog spola. Svaki oblik nasilja može da preživi i muškarac i žena. Nažalost, žrtve rodno zasnovanog nasilja su danas u najvećem procentu žene, iako postoji i izvjestan broj muškaraca.

Ubistva žena su sve brutalnija, a vlasti u Bosni i Hercegovini, iako obećavaju podršku žrtvama nasilja, odbijaju u zakone uvrstiti femicid kao posebno kazneno djelo. Iako nema zvaničnih podataka o ukupnom broju ubijenih žena u BiH, poznato je da ih je u prošloj godini bilo najmanje pet, dok je šest žrtava bilo samo u prvoj polovici ove godine.

Rodno zasnovano nasilje predstavlja jedan od najdubljih društvenih problema, jer to nije samo pitanje nasilja nad pojedincem, nego je i napad na ljudsko dostojanstvo. Takav čin nepravde ostavlja teške posljedice na žrtve, ne samo fizičke ožiljke, nego se time narušava i osjećaj sopstvene vrijednosti i sigurnosti u svijetu. Koliko puta smo do sad čuli da su takvi problemi “privatna stvar” ili da se to “dešava svuda” , kao da je nasilje normalan dio svakodnevnice i nešto što smo prinuđeni prihvatiti?

Nasilje nad muškarcima u porodici je rasprostranjeno i u BiH. Problem je što je u našoj državi razgovor o tom problemu stigma. Izuzetno je teško muškarca osvijestiti da je žrtva nasilja u porodici, jer je u bh. mentalitet ugrađeno da je žena slabiji pola a da muškarci ne smiju biti slabi i ranjivi.

Niko nema pravo da vrši nasilje nad nekim drugim, niti bilo ko zaslužuje da trpi takav teror. Svaka priča o preživljavanju rodno zasnovanog nasilja nam samo služi kao podsjetnik na nejednakost koja postoji među spolovima, a koju uzimamo zdravo za gotovo. Svaka osoba zaslužuje da živi bez straha i bola, i da svako od nas ima određenu odgovornost, te da moramo da stanemo na stranu onih kojima je potrebna podrška. Svakodnevno trebamo da pružamo podršku našim prijateljima i porodici i da podstičemo ljude da prijave nasilje ukoliko ga primijete.

Sasvim je uredu potražiti pomoć i nesmije biti normalizovano da bilo ko trpi bilo kakav oblik nasilja samo zbog toga što su rođeni kao muškarac ili žena. Postoje mnoge organizacije koje rade na tome da osiguraju pomoć žrtvama nasilja, te da šire svijest o tome kako bi suzbili njegovo širenje. Jedna od takvih organizacija je i Sigurna kuća Medica u našem gradu.  Medica Zenica je uspostavila prvu u BiH jedinstvenu telefonsku liniju za podršku i pomoć preživjelim ratnog silovanja i seksualnog nasilja i članovima njihovih porodica – 080 02 23 34. Osim toga postoji i SOS telefon za žrtve nasilja u FBiH – 1265.

Rodnozasnovano nasilje nije samo borba žrtve i nasilnika, to je borba svih nas. Trebamo raditi na tome da širimo svijest o ovom problemu, te da edukujemo širu javnost o aktuelnom problemu. Svako od nas ima određenu ulogu, ali samo zajedno možemo ovaj svijet učiniti boljim i sigurnijim mjestom.

 

Autori teksta su polaznici škole novinarstva Radija Active koja, uz podršku projekta Western Balkans Media for Change, radi na razvijanju vještina mladih novinara.

Izvor fotografije: Radio Active Zenica