Politička pismenost mladih u BiH

Politička pismenost mladih u Bosni i Hercegovini jedno je od ključnih pitanja kada govorimo o budućnosti društva, demokratskih procesa i aktivnog građanstva. U zemlji čiji je politički sistem složen, višeslojan i često teško razumljiv čak i odraslima, mladima je dodatno otežano da shvate kako funkcionišu institucije, ko donosi odluke i na koji način mogu utjecati na promjene u svojoj zajednici.

Upravo ta kompleksnost sistema često dovodi do zbunjenosti, ali i nezainteresovanosti mladih. Mnogi od njih nemaju jasnu predstavu o tome šta su nadležnosti različitih nivoa vlasti, kako funkcionišu zakonodavni organi, niti kako se biraju predstavnici koji odlučuju u njihovo ime. O ovoj temi razgovarali smo sa Srđanom Ostojićem, izvršnim direktorom Perpetuum mobile – Instituta za razvoj mladih i zajednice, koji upozorava na nizak nivo znanja među mladima kada je riječ o političkom sistemu.

Kako ističe, „Nažalost, u BiH mladi su jako malo, kao prvo, zainteresovani, a s druge strane i informisani šta je stvarna uloga i šta su nadležnosti kako zakonodavnih tako i političkih organa u BiH. Iako se pretpostavlja da većina zna i razumije kako funkcioniše, na primjer, Parlamentarna skupština BiH i kako se biraju parlamentarci, nivo znanja kod mlade osobe u BiH je jako nizak kada je u pitanju ova tema.“ Ova izjava jasno ukazuje na jaz između pretpostavljenog i stvarnog znanja, koji dugoročno može imati ozbiljne posljedice po demokratsko učešće mladih.

Jedan od ključnih razloga za ovakvo stanje jeste nedovoljna zastupljenost ovih tema u obrazovnom sistemu. Mladi tokom školovanja rijetko imaju priliku detaljno učiti o političkom sistemu, njegovoj strukturi i mehanizmima funkcionisanja. Građansko obrazovanje, kao važan segment razvoja aktivnih građana, često nije dovoljno zastupljeno niti se obrađuje na način koji bi mladima bio razumljiv i primjenjiv u svakodnevnom životu.

Ostojić naglašava: „U školama se gotovo i ne uči kada je u pitanju cjelokupni politički sistem, a građanska participacija kao poseban segment društva uopšte nije dovoljno istražena, objašnjena i nije joj dat značaj koji treba da ima.“ Upravo zbog toga, mladi ostaju uskraćeni za osnovna znanja o svojim pravima, ali i odgovornostima u društvu.

U takvom okruženju, sve veću ulogu preuzimaju društvene mreže, koje su postale primarni izvor informacija za veliki broj mladih. Međutim, iako omogućavaju brz pristup sadržaju i različitim mišljenjima, one često doprinose širenju dezinformacija, pojednostavljenih interpretacija i političke polarizacije. Stavovi se formiraju na osnovu kratkih, često neprovjerenih informacija, bez dubljeg razumijevanja konteksta.

Ipak, značajnu ulogu u popunjavanju ovog jaza imaju organizacije civilnog društva. Kroz različite edukativne programe, radionice, kampanje i projekte, ove organizacije nastoje mladima približiti ključne pojmove demokratije, političkog sistema i građanskog učešća. One pružaju prostor za dijalog, kritičko razmišljanje i aktivno uključivanje mladih u društvene procese.

Kako ističe Ostojić, „Ono što ostaje mladim ljudima je da pokušaju sami dobiti određena znanja, a sigurno, pogotovo u BiH, veliku ulogu igra neformalno obrazovanje. Organizacije civilnog društva već godinama unazad trude se da te pojmove, te jako bitne stvari za funkcionisanje svakog demokratskog društva, približe mladim ljudima i daju potrebna znanja.“ Upravo kroz ovakve inicijative, mladi dobijaju priliku da razviju svijest o svojoj ulozi u društvu i značaju aktivnog učešća.

Važno je naglasiti da politička pismenost ne podrazumijeva samo poznavanje institucija i procedura, već i razvoj kritičkog mišljenja, sposobnost analize informacija i spremnost na učešće u društvenim procesima. Ona je temelj odgovornog građanstva i ključni faktor u izgradnji stabilnog i demokratskog društva.

Ova priča je nastala uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta SMS Facility – Podrška malim medijima na Zapadnom Balkanu, koji provodi CPCD. Sadržaj je isključiva odgovornost medijske kuće i autora i ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije.

Autorica teksta: Ajla Topčić