Mladi koriste umjetnu inteligenciju svaki dan, ali znaju li kada joj ne trebaju vjerovati?

„AI sigurno i sa istom sigurnošću može govoriti i tačno i netačno“,  upozorava Ajla Karajko, s kojom smo povodom Sedmice medijske  pismenosti razgovarali o lažnim informacijama, školskim obavezama i  tome šta se dešava kada tehnologiji prepustimo previše vlastitog  razmišljanja.

Ako ti je ChatGPT nekada napisao odgovor koji je zvučao toliko uvjerljivo da nisi ni pomislio da ga provjeriš, nisi jedini. Danas umjetnu inteligenciju koristimo za gotovo sve, od školskih zadataka i prevođenja do traženja savjeta i planiranja slobodnog vremena. Problem nastaje kada zaboravimo da brz odgovor ne mora biti i tačan.

Prema podacima Eurostata, 63,8 posto mladih u Evropskoj uniji u  dobi od 16 do 24 godine koristilo je generativnu umjetnu  inteligenciju tokom 2025. godine. Čak 39,3 posto koristilo ju je u formalnom obrazovanju. AI je, dakle, već dio načina na koji mladi uče, ali koliko smo zaista spremni na sve što donosi?

„Većina mladih koristi AI alate bez razumijevanja kako rade, zašto griješe i kakve podatke ostavljaju“, smatra Ajla Karajko, bosanskohercegovačka poduzetnica i konsultantica za umjetnu inteligenciju koja pomaže kompanijama u njenoj praktičnoj primjeni.

Prema njenim riječima, nije dovoljno znati postaviti pitanje i dobiti odgovor. Potrebno je razumjeti mogućnosti ovih alata, ali i njihov utjecaj na naše obrazovanje, buduće poslove i privatni život. Lažni videosnimci, fotografije događaja koji se nikada nisu desili i izmišljene izjave poznatih osoba sve su uvjerljiviji. Ponekad je dovoljno nekoliko sekundi da sadržaj postane viralan, a da se niko ne zapita je li uopće stvaran.

Koliko je to ozbiljan problem pokazuje Digital News Report 2024  Reuters Institutea. U istraživanju provedenom na 47 medijskih tržišta,59 posto ispitanika izrazilo je zabrinutost zbog razlikovanja stvarnih  i lažnih informacija na internetu kada je riječ o vijestima.

Ajla Karajko smatra da je prvi korak jednostavan: ne vjerovati svemu što vidimo, čak ni kada izgleda stvarno. „Jako je bitan izvor ko objavljuje sadržaj, može li se provjeriti kod drugih pouzdanih medija.“ Posebno upozorava na sadržaje koji su napravljeni tako da izazovu bijes ili strah.

„Sadržaji koji su dizajnirani da izazivaju bijes ili strah uglavnom su dizajnirani danas uz pomoć AI-ja“, kaže Karajko. To ne znači da je svaka emotivna objava lažna, nego da upravo u takvim situacijama trebamo zastati prije nego što nešto podijelimo. Umjesto da se oslanjamo samo na izgled fotografije ili snimka, važno je provjeriti ko je objavio sadržaj i postoji li potvrda iz drugih pouzdanih izvora.

Za učenike je umjetna inteligencija često najprivlačnija onda kada treba brzo završiti domaću zadaću. Jedno pitanje, nekoliko sekundi čekanja i sastav je gotov. Ali šta smo iz toga naučili? „Ako tražimo objašnjenje, provjeravamo rad ili vježbamo, AI je zaista koristan i vrijedan. Međutim, ako ga koristimo kao alat koji će za nas uraditi naš posao, bez da mi razmišljamo o tome, onda sami sebi činimo jednu medvjeđu uslugu“, objašnjava Karajko.

Ona smatra da se osnovni problem nije mnogo promijenio u odnosu na ranije generacije učenika. „Oduvijek su bili učenici koji su željeli i voljeli da uče i oni koji su gledali kako da prepišu. Ništa drugačije nije ni danas, samo što je to prepisivanje postalo lakše.” Zato je, prema njenim riječima, važno da mladi AI koriste kao podršku, a ne kao zamjenu za vlastiti trud. Može nam objasniti lekciju koju ne razumijemo, postaviti pitanja za vježbu ili pomoći da pronađemo grešku.

Ipak, ako samo preuzmemo gotov odgovor, ne možemo biti sigurni da smo zaista savladali gradivo. Umjetna inteligencija ne mora uvijek upozoriti korisnika da nije sigurna u svoj odgovor. Upravo zbog toga netačne informacije mogu djelovati jednako uvjerljivo kao i tačne.

„Posljedice mogu biti male, poput nekog pogrešnog datuma, ali mogu biti i ozbiljne, poput pogrešnog medicinskog ili pravnog savjeta“, upozorava Karajko. Prema njenom mišljenju, pretjerano oslanjanje na gotove odgovore može utjecati i na našu sposobnost samostalnog procjenjivanja.

„Kada nam odgovor stigne gotov, rijetko se pitamo koja su pitanja propuštena, koji su izvori izostavljeni, koja je druga strana.“ Zbog toga predlaže da s umjetnom inteligencijom razgovaramo, umjesto da od nje samo tražimo gotova rješenja.

„Da taj odnos bude dvosmjeran, umjesto tog jednosmjernog odnosa kojeg većina ljudi koristi, gdje pitaju pitanje i dobiju odgovor.“ Drugim riječima, možemo tražiti od AI-ja da nam objasni svoje zaključke, ponudi drugačije perspektive i ukaže na slabosti određenog rješenja. Ali konačnu procjenu ne bismo trebali prepustiti njemu.

Karajko izdvaja tri navike koje bi mladi trebali usvojiti: razgovarati s AI-jem umjesto slijepo prihvatati njegove odgovore, provjeravati izvore i kontinuirano upoznavati nove alate. „Ne možete ući danas u ChatGPT ili Claude i onda se opet vratiti za mjesec dana, jer će vas dočekati jedan potpuno drugačiji interfejs, jedna potpuno drugačija alatka“, kaže Ajla.Ipak, poznavanje novih alata samo je dio priče. Važno je razumjeti i kada ih koristiti, koje podatke im povjeravati i kada odgovor treba provjeriti kod stručnjaka ili u pouzdanom izvoru.

UNESCO u svojim smjernicama za generativnu umjetnu inteligenciju u obrazovanju također naglašava važnost zaštite privatnosti, ljudskog nadzora i odgovornog korištenja tehnologije.

Na kraju, možda nije najveći problem to što umjetna inteligencija ponekad griješi. Problem je kada mi prestanemo provjeravati, postavljati pitanja i razmišljati o onome što nam nudi. Jer znati koristiti AI ne znači samo dobiti odgovor. Znači znati šta uraditi s njim – i kada mu ne vjerovati.

Izvori korišteni za statistiku i kontekst:

[Eurostat —-64% mladih od 16 do 24 godine koristilo je AI u 2025.](https://ec.europa.eu/eurostat/en/web/products-eurostat-news/w/e dn-20260210-1?utm_source=chatgpt.com)

[Reuters Institute – Digital News Report 2024](https://reutersinstitute.politics.ox.ac.uk/digital-news-report/2024/dn r-executive-summary?utm_source=chatgpt.com)

[UNESCO – smjernice za generativnu umjetnu inteligenciju u obrazovanju](https://www.unesco.org/en/articles/guidance-generative-ai education-and-research?utm_source=chatgpt.com)

 

Autorica teksta: Ajla Topčić