Ekspertica Una Telegrafčić o pravima novinara u BiH

Jučer, 26.09 sa početkom od 18:00 u Clubu 072 (Biznis) održana je treća po redu panel diskusija projekta Aktivni RadiYo Građani.  Naša gošća Una Telegrafčić ekspertica je iz oblasti medijskog prava, što je ovog puta i bila naša tema.

Una u udruženju BH novinari radi već 7 godina na poziciji pravnice/koordinatorice u Liniji za pomoć novinarima gdje obavlja poslove pružanja besplatne pravne pomoći novinarima i medijskim uposlenicima, pisanja dopisa policijskim i pravosudnim institucijama, Ministarstvima, Inspekcijama rada, vlasnicima i urednicima medija i sl. Stekla iskustvo u radu na predmetima iz oblasti medijskog prava kao i zastupanje novinara na sudskim raspravama.

„Kroz Liniju za pomoć novinarima, imamo jedan dio koji se bavi zastupanjem novinara na sudovima. To zastupanje za novinare koji su naši članovi su besplatni. Novinari koji nisu naši članovi mogu dobiti pravni savjet, pomoć pri pisanju saopštenja institucijama, itd, ali ih naši advokati ne mogu zastupati na sudu.“ – izjavila je Una na početku, prilikom upoznavanja publike sa radom Linije za pomoć novinarima

Tema trećeg panela bilo je medijsko pravo, a sa našom gošćom razgovarali smo kojih se to zakona novinari trebaju pridržavati tokom svog rada, ali i koje su to sankcije ukoliko dođe do kršenja istih.

„Novinari se prvenstveno trebaju pridržavati Zakona o radu, kako ne bi uslijedila neka prijava i disciplinski postupak njihovoj medijskoj kući.  Moraju se pridržavati tog pravilnika o radu, te se moraju pridržavati statuta medijske kuće kako ne bi došli u situaciju da budu podložni sankcijama. Svaki profesionalni novinar treba prvo da se pridržava etičkog kodeksa, kodeksa Vijeća za štampu i online medije koje je napravilo Vijeće za štampu u BiH, te na taj način graditi svoju karijeru kako ne bi došlo do kršenja samog kodeksa.“ – izjavila je ekspertica Una Telegrafčić tokom izlaganja .

Una je prezentovala koji su najčešće upotrebljeni zakoni u BiH kada su u pitanju novinari.

Neki od najčešće upotrebljenih zakona kada su u pitanju novinari u BiH, prema riječima Une Telegrafčić  jesu Zakon zaštite od klevete, Zakon o diskriminaciji – jer smo svjedoci toga da se sve više i više krše prava novinara.

„Imamo Zakon o slobodi pristupa informacijama jer se novinari žale da nisu dobili akreditaciju za neki događaj, da nisu dobili informaciju od važnosti za njihov tekst ili prilog od neke institucije koja je u tom trenutku bila od važnosti. Pozivanjem na slobodu pristupa informacijama institucije su postale otvorenije prema novinarima i daju brže  informacije. Postoji krivični zakon koji je bitan što se tiče novinara, kada su u pitanju napadi na novinare kao i pretnje smrću. Ali, i izborni zakoni jer su izbori svake 2 do 4 godine u BiH i u tom izbornom periodu je najvećI broj napada na novinare, jer novinari izvještavaju sa političkih skupova, o postupcima samih političara i političkih stranaka, a to dovodi do toga da budu napadnuti od strane političkih subjekata.“ – dodala je Una Telegrafčić.

“Medijsko pravo jeste interesantno, ali nije zaživjelo u BiH. BH novinari već duže vremena pokušavaju da vrate funkciju Ombusmena za medije, koji bi davao savjete za novinare , preporuke kako medijima tako i drugim osobama koji napadaju novinare, kako da se senzibilira napad na novinare, te da se suzbije kršenje zakona.“

Također, naša gošća, sa publikom je podijelila i iskustva i slučajeve sa kojima se susrela tokom rada u Liniji za pomoć novinarima.

Una Telegrafčić istakla je kako je na početku rada bilo više negativnog iskustva, te da je nailazila na „zatvorena vrata“, dok se sada stanje stanje dosta promijenilo, te da se unaprijedio odnos BH novinara sa Tužilaštvom, policijom, te da sada uredno dobijaju informacije o predmetima.

„Svi smo  upoznati sa terminom „fake news“ i kako se plasira sve to u medijima. Što se tiče komentatora oni ne podliježu zakonskim sankcijama. Novinar ih može tužiti za govor mržnje, širenje mržnje, klevetu,  ali veliki je broj osoba kojim to nisu prava imena i tu dolazi do cyber kriminala. Ja sam imala slučaj koji je došao do Facebooka u Americi i State Department mi je odgovorio da ono što je napisala ta osoba novinaru nije govor mržnje nego sloboda izražavanja i da je američko pravo nešto drugo i da mi u Evropi izučavamo neko drugo pravo.“

Emisiju sa Unom Telegrafčić možete poslušati na linku.

Podsjećamo, projekat „Aktivni RadiYo Građani“ realizuje se uz podršku Evropske unije i bavi se rješavanjem i suzbijanjem problema nedovoljne medijske i informacijske pismenosti na području grada Zenice.