Emir Zulejhić o manipulaciji u medijskom prostoru

Written by on 30/10/2019

Sinoć, 29.10.2019. sa početkom od 18h, u prostorijama Gradske biblioteke u Zenici održala panel diskusija sa Emirom Zulejhićem, urednikom portala Raskrinkavanje.ba. Panel diskusija je ujedno i 4. događaj projekta Aktivni RadiYo Građani, kojem je cilj suzbijanje i rješavanje problema nedovoljne medijske i informacije pismenosti na poručju grada Zenice.

Kao urednik portala Raskrinkavanje.ba, Emir je govorio o problemu manipulacije u medijskom prostoru, te podijelio svoja iskustva.

Postoje dva razloga zašto postoji manipulacija u medijskom prostoru, a to su politički i ekonomski. Politički se odnosi na oblikovanje javnog mnijenja na utjecaj mišljenja stanovništva, koji politički centri moći, političke stranke i individualci, putem svojih medijskih projekata, portala i drugih formi medija plasiraju pokušavajući promovisati jednu tj. svoju stranu, a da pritom svoje političke protivnike ne spominju, a ukoliko i  pišu o njima onda to rade isključivo u negativnom kontekstu kako bi stekli taj neki pozitivan ugled. Drugi razlog nema nikakve veze sa manipulisanjem, to jer dakle ekonomski razlog čiji je cilj zarada putem plasiranja članaka sa senzacionalističkim naslovima koji se čitaju i pretvaraju u novac.

Manipulacija je zastupljenija kroz tekst, budući da je manipulacije putem fotografija lakše prepoznati, dok su manipulacije koje se plasiraju kroz pisane članke na jednom ozbiljnom nivou. Kad kažem na ozbiljnom nivou, mislim da su konstruisane sa ciljem da se vrlo teško prepoznaju i da se na prvu teško uočava ta potencijalna manipulacija i dezinformacija.

Emir je, u toku panel diskusija, sa svim prisutnim pomenuo i načine putem kojih možemo lako uočiti manipulaciju putem medija.

Pomoću obrnute Google pretrage po fotografijama, vrlo jednostavno i svega uz pomoć dva klika, možemo dobiti odgovor gdje se sve pojavila fotografija koju pretražujemo i time možemo vidjeti da li je istinit opis tj. prateći dio uz fotografiju, ili ta fotografija nema nikakve veze sa onim što smo pročitali. Sa druge strane postoje alati za napredne pretrage interneta prema različitim tvrdnjama, tako da možemo tražiti određene informacije kako bi došli do odgovora da li je nešto manipulacija ili nije.

Glavni cilj portala Raskrinkavanja.ba je potaknuti medije na odgovornost prema njihovim čitateljima. Emir kaže kako Raskrinkavanje.ba radi na principu da analizira druge medijske izvještaje. Dakle, redakcija svakodnevno prati online portale u BiH i regionu, ukoliko oni pišu o Bosni i Hercegovini i pokušava uočiti manipulacije i dezinformacije. U procesu u kojem provjeravaju činjenice koristime sve dostupne alate i načine za utvrđivanje i provjeru. Naprimjer,  ukoliko članak govori o nekim akterima i institucijama, članovi redakcije raskrinkavanje.ba pokušavaju kontakrirati ljude koji su pomenuti u člancima, ili institucije koje mogu izdati neki dokument ili dati zvaničan odgovor.  Također, informacije provjeravaju u drugim medijima, te kontaktiraju medij čiji članak analiziraju.

Najbitniji savjet koji bih poslao građanima jeste da se nikako ne oslanjaju na jedan medij kao izvor informacija. Kako bi mogli imati potpunu sliku o bilo čemu što se dešava, moramo tu informaciju provjeriti, odnosno pročitati i dobiti iz nekoliko različitih izvora, upravo kako bi mogli vidjeti različite uglove iz kojih se izvještava.- dodao je Emir tokom izlaganja.

Činjenica je da je 60-70% svega što je Raskrinkavanje.ba objavilo u prve dvije godine došlo kao upit od strane čitatelja.

Nama se ljudi gotovo svakog dana gdje nam putem naše facebook stranice, direktno u inbox, ili putem posebne forme koja je namijenjena na našem sajtu, prijavljuju različite članke sa upitima da li je nešto istinito ili nije, te da li možemo provjeriti određeni članak. To nam zapravo govori da su građani svjesni manipulacije u medijskom prostoru i znaju  gdje ih mogu očekivati. Ljudi su svjesni problema dezinformacija, možda u nekoj mjeri i previše svjesni, obzirom da je popularno mišljenje da svi lažu i da ne treba vjerovati nijednom mediju. Takav stav i takvo razmišljanje su opasni po društvo. Jer, ukoliko se ne možemo osloniti na medije kao izvor informacija i ako mislimo da svi lažu i da niko ne objavljuje tačne i pouzdane informacije, onda ulazimo u druge ekstreme iz kojih proizilaze druge vrste problema.

Emir kaže kako medijska pismenost kod građana stagnira, te dodaje da ne želi da vjeruje da nazaduje, ali da siguran da i ne napreduje.

Razlog zašto stagnira jeste nedostatak bavljenja ovom temom od razlčitih aktera. I od strane medija, koji se ne trude držati do standarda novinarske profesije i postulata profesionalnog novinarstva. Zatim, školski sitem koji se ne trudi utjecati na školarce na razvoj digitalne i medijske pismenosti, kao i udruženja, koja ne rade u punom kapacitetu kada je ova tema u pitanju.

Problem medijske pismenosti je, posebno u ovom digitalnom dobu, problem i fenomen s kojim se suočava cijeli svijet, a ne samo Bosna i Hercegovina. Emir kaže kako rješenje postoji ali da ono nije jednostavno i ne predstavlja jedan korak, kao ni jednu zakonsku regulativu. Cjelokupno društvo se mora boriti protiv problema.

Medijska pismenost je nešto što bi trebalo biti od značaja za cijelo stanovništvo, a mi se u formalnom obrazovanju ne dotičemo te teme. Nivo kritičkog razmišljanja je na niskom nivou, primamo informacije zdravo za gotovo bez razmišljanja o tome šta i kako nam se plasira, vjerovatno i manipuliše. 

Poručio bih mladim ljudima da se bune, uvijek i za sve ali da taj njihov bunt ima argumentaciju i bude osnovan. Da bunt ne bude samo bunt, nego da imaju i prijedlog rješenja. Imamo dosta ljudi koji kontantno kritikuju sve što se dešava, ali nam nedostaje nekih poziztivnih, koji bi preložili neki prijedlog rješenja.- dodao je Emir za kraj razgovora.

 

 

 


RadiYo Active

Current track

Title

Artist