PROMOCIJA ZBIRKE POEZIJE „SAPFINI MAGIJSKI HARFOVI“ AUTORICE SAFIJE VEHABOVIĆ

Piše: Kenan Kundalić

Jučer, 05.10.2016. godine, je sa početkom u 18:00 sati, održana promocija zbirke poezije autorice Safije Vehabović pod nazivom „Sapfini magijski harfovi“. Promocija je odžana u Općoj biblioteci u Zenici, čime je obilježen početak oktobarskog mjeseca knjige. Promotori su bili prof, dr. Muris Bajrmović, mr. Naida Osmanbegović i prof. Emina Selimović., dok je pored promotora, stihove govorila i sama pjesnikinja.

Safija Vehabović rođena je 14. 12. 1990. godine u Zenici, gdje završava Srednju muzičku školu i Filozofski fakultet na odsjeku za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost. Dobitnica je druge nagrade Mak Dizdar za prvi neobjavljeni rukopis poezije na manifestaciji Slovo Gorčina – Stolac 2013. U julu 2015. godine osvaja prvu nagradu na manifestaciji Ratkovićve večeri poezije – Bijelo Polje.

Poezija joj je objavljivana u zajedničkim zbirkama poezije: Izvan dometa (BiH), Musa Ćazim Ćatić (BiH), Perom za mir (Hrvatska), Garavi sokak (Srbija), u časopisima: Striptizium (BiH), Kulturters (BiH) , Lacuna (Danska), te Zmijskom jeziku (BiH).

Članica je nekoliko poetskih grupa i učesnica raznih manifestacija, kao što su: Grah za Iliju Ladina, Zagrebačke večeri poezije, More na dlanu, Književnost susreta, Snježna kraljica, Zeničko proljeće.
Na uvodu, prof, dr. Muris Bajramović je govorio o Safijinoj poeziji, i tu se već dobija jak utisak da je riječ o pjesnikinji koja suvereno vlada pjesničkim jezikom.

Sam naslov uspješno povezuje istočnajčke i zapadnjače motive, kao što i poezija mlade autorice korespondira između postmodernističkog izraza sa primjesama romantizma.
Safija vješto koristeći ironiju i humor kritički sagledava prilike u Bosni i Hercegovini, ali i šire, sa posebnim naglaskom na položaj ženske figure u društvu.

„Saphini magijski harfovi” je djelo koje tjera na unutrašnje preispitivanje i moja je topla preporuka svim ljubiteljima poezije, ali i onima koji to nisu.

U nastavku Vam donosimo intervju sa autoricom.

– Prvo, da čestitamo na uspješnoj pormociji. Kakvi su utisci?

Hvala vam, promocija je divno prošla, vidjeti sve te drage ljude koji su došli večeras je neopisiv osjećaj. Lijepo je bilo što su promotori bili moja asistentica Naida Osmanbegović i moj profesor Muris Bajramović. Sve je prošlo onako kako sam i zamišljala.

– Da li je ovo prva objavljena knjiga?

Da, ovo je moja prva objavljena knjiga. Osvojila je prvu nagradu na prošlogodišnjoj manifestaciji „Ratkovićeve večeri poezije“ u kategoriji mladih pjesnika do 27 godina.

– Koliko je teško doći o same objave rukopisa? Da su konkursi jedini način ukoliko manjka sredstava, a pogotovo izdavača koji podržavaju mlade autore?

Upravo sam o tome govorila na promociji, do objave prve knjige je bilo malo teže doći, bar što se tiče mene, jer iako ste dobitnik nagrade u ovoj državi uvijek manjka sredstava za izdavanje knjige. Tako da mi je jako drago što je ova knjiga izašla u Crnoj Gori.

– Šta nam možeš reći o nastanku ove zbirke, aktuelna je tema položaja žene u savremenom svijetu, samim tim i u BiH, nazire se i društvena angažovanost, sam naziv aludira na pjesnikinju Sapfu, reci nam malo više o procesu njenog nastanka.

Ja se poezijom ne bavim dugo, nekih četiri godine unazad. Knjiga je podijeljena u tri ciklusa, u prvom ciklusu su pjesme ljubavne tematike, drugi je više nagnut ka feminizmu, dok je treći rezervisan za društveno angažovane pjesme. Dovoljno je pogledati sva ta nesretna i neispunjena lica, željna promjene, bilo da je riječ o intimnoj ili kolektivnoj promjeni, da pjesnik iz mene progovori.

-Koji su ti bili uzori tokom stvaranja ove zbirke, ali i koja su to imena čiji je rad snažno djelovao na tvoj pjesnički angažman, općenito?

Pjesnici i pjesnikinje koje sam čitala u toku nastanka ove zbirke su: Nikita Stanesku, Sylvia Plath, Pentti Saarikoski ali i mnogi drugi sa kojima sam se susretala tokom studija.

-Sada malo dosadno ali neizbježno pitanje, kako ti se trenutno čini pjesnička scena u BiH? Mladi pokušavaju da se probiju izvan postavljenih barijera. Ima li sve to odjeka?

Lijepo je poznavati sve te ljude koji se bave književnošću. Međutim, mladi ljudi teško izlaze na književnu scenu upravo zbog ustaljenih autora koji ne daju toliko prostora drugim autorima i to je glavni razlog što moje kolege koje jako dobro pišu još nisu dobili priliku da objave svoja djela.

-Koliko pjesnički sustreti i manifestacije utiču na razvoj stila?

Mnogo, pomenula sam već manifestaciju „Ratkovićeve večeri poezije“ gdje su došli brojni ljudi iz regiona kojima je upravo poezija osnovni izražaj, tako da sam imala priliku da popričam sa njima. Dopalo mi se što nisu sujetni i prizemljeni su.

-Značajno je naglasiti, kao što već znamo, da je recepcija poezije jako bitna za očuvanje djela. Kako mlad pjesnik/kinja može da se održi na prostoru gdje sa jedne strane vlada hiperprodukcija, a sa druge elitizacija?

Zanimljivo pitanje. Ja ne mogu da dam dobar odgovor, jer je ovo moja prva zbirka poezije. Nije bilo lahko doći do ovog stepena, baš iz tih razloga. Jasno je koliko se izdvanja, odnosno ne izdvaja za kulturu.

-Ovom zbirkom jasno si pokazala da razmišljas izvan postojećih parametara i izražavaš se bez kompromisa. Možemo li uskoro očekivati novu zbirku i da li ćces nataviti „pjevati“ sad već ustaljenim pjesničkim jezikom?

Hvala na finim riječima. Ja se nadam da ću nastaviti ovim tempom. Već imam četrdesetak novih pjesama, međutim ne znam kada će i kako će biti obljavljene. Što bi moj prijatelj rekao pjesnik si u onom trenutku dok si nagnut nad svojim djelom. Sve ostalo je marketing.
Hvala radiju „Active“.