Održan trening “Otpornost zajednice na nasilni ekstremizam”

Hope and Homes for Children u BiH, u periodu od 02. do 04. decembra u Sarajevu, organizovao je  trening pod nazivom “Otpornost zajednice na nasilni ekstremizam”.

Ova aktivnost dio regionalnog projekta „Zajednice na prvom mjestu: Kreiranje hub-a organizacija civilnog društva koji će se baviti pitanjem nasilnog ekstremizma – od prevencije do reintegracije“ koji Hope and Homes for Children sprovodi u partnerstvu sa organizacijama iz još 5 zemalja; Albanijom, Srbijom, Kosovom, Makedonijom i Crnom Gorom.

Ovaj trening  bio je peti od sedam u nizu, koliko ih je ukupno planirano u sklopu projekta, do kraja 2019. godine.

“Cilj je da se organizacije koje dolaze iz različitih zajednica uključe i bave prevencijom nasilnog ekstremizma, te da se učesnici upoznaju sa osnovnim pojmovima, kako bi se u budućnosti, kroz svoje aktivnosti, bavili ovom temom.” – izjavio je za RadiYo Active, koordinator projekta za BiH, Adnan Vrbanjac.

Trening je bio interaktivan, a učesnici su imali priliku da se kroz različite vježbe i analiziranje videa, razmjenu ideja, te uz podršku facilitatorica Miroslave Marjanović i Tanje Tankosić Girt prošire znanje o ovoj temu.

“Održavanje ovakvih treninga je izuzetno važno, prije svega sa bi se predstavnici organizacija, povezali između sebe, kako bi dijelili svoja iskustva, znanje i vještine, ali i unaprijedili svoja znanja i vještine za rad na ovakvim temama. U tom smislu ovi treninzi ispunjavaju svoja očekivanja i bilo bi dobro da se sve više ljudi uključi.” – istakla je jedna od facilitatorica treninga, Tanja Tankosić – Girt.

Prvog dana učesnici su se međusobno upoznali, dobili osnovne upute o treningu, te potrebama o održavanju istog. Također, upoznali su se sa osnovnim pojmovima, naučili razliku među njemu te pričali o procesu radiklaizacije. Drugog dana treninga, učesnici su pričali o narativima, te zajedno ih analizirali u grupama. Također, imali su priliku uočiti kako društvo gleda na radikalne osobe, te kako ljudi, uz uticaj medija, na pogrešan način gledaju radikale osobe, a ne shvataju da radikalna osoba može biti bilo ko, te da nema pravila u izgledu ili nekim osobinama. Zadnji dan, učesnici su mapirali svoje zajednice, te razmišljali o idejama koje bi mogli realizovati u njima, kroz svoje aktivnosti.

“Ono što mi vidimo na terenu i u radu, jeste da se neke stvari minimalizuju i normalizuju, u smislu da je ljudima nekad jako teško prepoznati šta to predstavlja opasnost od nasilnog ekstremizma, koje su to grupe prisustne, gdje leže opasnosti i šta oni mogu uraditi u smislu prevencije.” – dodala je Tanja Tankosić – Girt o stanju u BiH kada je u pitanju ova tematika.

Bosna i Hercegovina je u borbi protiv nasilnog ekstremizma i radikalizma, 2015. godine usvojila je Strategiju BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2015-2020.

Mnogi koji se pridružuju radikalnim akcijama, nikada nisu imali radikalne ideje, a činjenica je da 99% onih sa radikalnim idejama nikada ne djeluje.

Na proces radikalizacije pojedinca utječe spoj opštih i pojedinačnih okolnosti.  Push faktori jesu faktori „guranja” u radikalizaciju ili ektremizam. Neki od najčešćih faktora jesu nezaposlenost, siromaštvo, nepismenost, diskriminacija, politička i ekonomska marginalizacija, koflikti, izloženost prirodnim katastrofama, te loši institucionalni kapaciteti. Faktori privlačenja, odnosno pull faktori,  u radikalizaciju ili ektremizam su lične prirode. Ovi  privlače pojedince u određenu grupu, te kao takvi ukazuju na pozitivne karakteristike koje za neke osobe pruža članstvo u ektremističkim organizacijama i omogućavaju pojedincu da se u njih učlani.

Važnu komponentu u suzbijanju nasilnog ekstremizma predstavlja neformalno obrazovanje društva o ovom fenomenu, te kritički pristup i analiziranje narativa koji nam se svakodnevno podmeću.