Da li škola priprema mlade za stvarni život?

Škola je važan dio života svakog čovjeka i trebala bi biti mjesto gdje mladi stiču znanje i razvijaju sposobnosti koje ih pripremaju za budućnost, a ne samo za test, odgovaranje i ocjenu. Tokom školovanja učenici provode dosta vremena učeći predmete, formule i definicije koje ne govore mnogo toga o tome šta nas čeka kada odrastemo. Svaka lekcija je jednako važna i korisna, ali sve više mladih smatra da nas škola ne priprema dovoljno, da treba biti više predmeta koji uče stvarnom životu i da obrazovni sistem daje previše teorijskog znanja.

Jedan od glavnih problema je sama činjenica da učenici često uče veliki broj činjenica i teorije koje brzo zaborave nakon odgovaranja ili testa, te ništa od naučenog ne mogu koristiti u budućnosti. Mnogi smatraju da se premalo pažnje posvećuje praktičnim vještinama. Na primjer, veliki broj mladih nakon završetka škole ne zna napisati biografiju za posao, kako upravljati novcem, platiti račune ili nositi se sa nekim osnovnim obavezama.

Pored toga, učenici su često pod velikim pritiskom zbog ocjena. Za mnoge je važnije dobiti dobru ocjenu, a ne razumjeti gradivo. Roditelji, društvo i nastavnici često stvaraju osjećaj da je škola tu samo zbog ocjena. Zbog toga učenici provode sate učeći napamet, iako veliki dio  zaborave. Takav sistem kod mladih stvara umor, stres i nezadovoljstvo, te loš odnos i pogled na školu.

Da bismo boje razumjeli mišljenje mladih, postavili smo nekoliko pitanja učenici Medicinske škole Zenica, Lejli Talić. Ona nam je kroz nekoliko odgovora bolje približila s čim se to učenici nose danas.

Na pitanje da li nas škola zapravo priprema za stvarni život Lejla je rekla: „Koliko god da škola uči učenike nekim korisnim činjenicama, ona ih toliko i ne priprema za stvarni život. Škola nas uči kako koristiti kvadratnu jednačinu, kako su ljudi u starim civilizacijama živjeli, ali ona nas ne uči vještinama koje su nam potrebne za život, na primjer, po meni najpotrebnije sada kako zapravo komunicirati, o mentalnom zdravlju , kako popuniti uplatnice i sve slično. Mnogi učenici nakon završetka škole ne znaju osnovne stvari vezane za finansije, traženje posla ili razgovor za posao. Također, rijetko se govori o stresu, pritisku i emocijama sa kojima se mladi svakodnevno suočavaju. Smatram da bi škole trebale više pažnje posvetiti praktičnom znanju koje će učenicima koristiti svaki dan. Na primjer, učenici bi trebali učiti kako napisati CV, kako pravilno upravljati novcem i sve slično, Ocjene su danas često važnije od stvarnog razumijevanja i snalaženja u životu, kao učenik ja to shvatam najbolje.“

Drugo pitanje za Lejlu bilo je: „Da li ti učiš za ocjenu, i da li misliš da se u naš obrazovni sistem trebaju uvesti novi predmeti?“ Ona je u svom odgovoru istakla: „Prvo ja kao učenica učim za ocjenu, jer mi nije bitno da ja znam kad je koji kralj umro i kako je provodio svoju vlast. Jako je loše što mnogi učenici uče za ocjenu, ali to je jednostavno tako i tako smo mi naučeni. Da bi to rješili potrebno je smanjiti pritisak koji se vrši nad učenicima, uvesti bitnije i zanimljivije predmete, poput domaćinstva, brige o sebi i slično.Na primjer, Domaćinstvo je prije bio predmet koji je bio jako koristan i bitan za razvoj i mislim da se sada trebaju uvesti predmeti slični njemu, ali naravno malo se prilagoditi današnjem dobu.“

Iz razgovora sa učenicom Lejlom saznali smo da, kao što smo već spomenuli, mnogi mladi smatraju da škola pruža dosta teorijskog znanja, a premalo praktičnih vještina. Ističe da bi učenici trebali učiti više o komunikaciji, mentalnom zdravlju i finansijama, jer su to problemi sa kojima se mladi danas često suočavaju.

Iako škola ima određene nedostatke, njena važnost u životima mladih ne može se zanemariti. Upravo u školi mladi razvijaju radne navike, kako organizovati vrijeme i osnovna znanja iz različitih oblasti, bez kojih ne mogu ići dalje. Kroz školovanje mladi se susreću i sa različitim obavezama i odgovornostima koje ih postepeno pripremaju za budućnost, kako funkcionisati u kolektivu i poštovati druge. Veliku ulogu imaju i profesori koji pokušavaju pomoći, i olakšati učenicima, ne samo kroz  gradivo već i kroz savjete.

Škola je također mjesto gdje mladi otkrivaju svoje interese i zanimanja. Kroz grupne projekte, prezentacije i zajedničke aktivnosti, učenici se uče komunikaciji, radu u većim grupama, uvažavanju tuđih mišljenja, i  pronalasku kompromisa.

Ipak, mnogi smatraju da bi se obrazovni sistem trebao prilagoditi modernom vremenu i svim potrebama mladih. Uvođenje više praktične nastave, radionica i tema vezanih za svakodnevni život bi moglo pomoći mladima da se osjećaju spremnije za budućnost. Znanje nije važno samo zbog ocjene nego i sposobnosti da se čovjek snađe u svakodnevnim situacijama.

 

Autorica teksta: Aja Agić