Prosjačenje u Zenici: Problem koji ne smijemo ignorisati

Dok svakodnevno prolazimo ulicama Zenice, često možemo vidjeti osobe koje prose na raskrsnicama, ispred tržnih centara ili na prometnim gradskim mjestima. Mnogi građani iz sažaljenja pruže nekoliko kovanica ili novčanicu, vjerujući da na taj način pomažu nekome u nevolji. Međutim, iza prosjačenja se često krije mnogo ozbiljniji problem nego što se na prvi pogled čini.

O ovoj temi razgovarali smo sa Samirom Kavazovićem, stručnim saradnikom za zaštitu od nasilja u porodici i trgovine ljudima iz JU Centar za socijalni rad Zenica. On ističe da stanje u našem gradu nije alarmantno kao u nekim većim sredinama, ali da problem i dalje postoji.

„Stanje u Zenici je relativno dobro u odnosu na neke veće gradove, ali naravno da ne možemo biti zadovoljni u potpunosti sve dok je jedno dijete na ulicama grada Zenice“, rekao je Kavazović.

Podaci Centra za socijalni rad pokazuju da je tokom 2025. godine zaprimljeno ukupno 17 prijava za prosjačenje. Od toga se 11 prijava odnosilo na punoljetne osobe, dok je šest prijava uključivalo maloljetnike. U tekućoj 2026. godini već je evidentirano sedam prijava koje se odnose na djecu koja prose.

Iako ove brojke možda ne djeluju velike, stručnjaci upozoravaju da svaki slučaj predstavlja ozbiljan problem jer se iza prosjačenja često kriju elementi iskorištavanja djece. Posebno zabrinjavaju podaci koji govore o povezanosti prosjačenja i trgovine ljudima. Prema dostupnim statistikama, čak 62%  slučajeva trgovine ljudima odnosi se na prosjačenje, dok su 69%  žrtava trgovine ljudima djeca.

To pokazuje da prosjačenje nije samo socijalni problem, već i sigurnosni izazov koji zahtijeva reakciju cijele zajednice. Mnogi građani smatraju da će davanjem novca pomoći djetetu koje prose, ali stručnjaci upozoravaju da takav pristup često ne rješava problem.

„Nemojmo misliti da ćemo sa jednom markom riješiti problem tog djeteta. Ne, moramo prijavljivati te stvari“, poručuje Kavazović.

Prema njegovim riječima, građani imaju veoma važnu ulogu u borbi protiv ove pojave. Umjesto davanja novca, potrebno je obavijestiti nadležne institucije koje mogu reagovati na pravilan način.

„Prvo što bih ja poručio našim građanima jeste da pozovu policiju. Prosjačenje je zaista ozbiljan problem, ima elemente krivičnog djela. Centar za socijalni rad ima dežurne radnike tako da u bilo koje doba dana ili noći da pozovete, mi ćemo izaći na teren i poduzeti potrebne mjere“, naglašava on.

Kada je riječ o zaštiti djece koja se nalaze u teškim životnim situacijama, značajnu ulogu imaju hraniteljske porodice. U Zenici trenutno postoje 43 hranitelja koji brinu o djeci bez adekvatnog roditeljskog staranja ili o djeci koja se iz različitih razloga ne mogu nalaziti u svojoj porodici.

„Mi u Zenici imamo 43 hranitelja. To su osobe koje primaju djecu koja nisu nužno u srodstvu, a imamo također i srodničko hraniteljstvo. Od 43 hranitelja, samo njih tri imaju nesrodničko hraniteljstvo“, istakao je Kavazović.

Ovaj podatak pokazuje da još uvijek postoji potreba za većim brojem građana koji bi bili spremni pružiti dom i podršku djeci kojoj je to potrebno.

Borba protiv prosjačenja nije zadatak samo jedne institucije. Centar za socijalni rad Zenica zajedno sa stručnjacima iz cijele Bosne i Hercegovine radi na prevenciji ovog problema, razmjenjuje iskustva i razvija metode zaštite djece od iskorištavanja.

Kavazović posebno naglašava važnost edukacije građana.

„Jedan od zadataka nas koji radimo sa djecom, dakle centri za socijalni rad i sve javne ustanove u toj mreži rada s djecom, jeste podizanje svijesti građana, da budu upoznati šta je to prosjačenje, da znaju da to nije obična pojava koja je tek tako tu i da iza toga uglavnom stoje ljudi koji se na organizovan način bave time, na organizovan način zloupotrebljavaju i iskorištavaju djecu.“

Upravo zbog toga je važno da svi budemo svjesni da dijete koje vidimo na ulici nije samo neko kome treba novac. To može biti dijete koje je žrtva iskorištavanja i kojem je potrebna pomoć institucija, a ne prolazna milostinja.

Prosjačenje je problem koji se ne može riješiti preko noći. Ipak, svaki građanin može dati svoj doprinos tako što će prijaviti slučajeve koje primijeti i pomoći nadležnim službama da zaštite djecu. Jer, kako poručuju stručnjaci, nijedno dijete ne bi trebalo odrastati na ulici umjesto u sigurnom okruženju, uz obrazovanje, igru i bezbrižno djetinjstvo koje zaslužuje.

Autorica teksta: Ajla Topčić