Najveći izumi svih vremena
Written by Amila Heralic on 15/11/2018
10. Internet
Tajni vojni projekt na kojem je radio Pentagon javnosti je predočen kao komunikacijska mreža koja bi bila imuna na prekid nekih njezinih dijelova. U vrijeme dok su hipici slavili u Woodstocku, u sjevernoj Kaliforniji prvi put su povezana dva računala koja su izmijenila informacije. No, internet je postao dio šire prihvaćene kulture tek nakon što je Tim Berners-Lee osmislio strukturu linkova i adresiranje za slanje podataka kroz mrežu, i to bez upliva nekog središnjeg autoriteta koji bi sve to kontrolirao, kao i bez softvera koji bi bio u nečijem vlasništvu. Time je internet zaživio i proizveo efekt globalnog sela distribuirajući i dijeleći različite vrste informacija. Kako bi drukčije Iskon Internet i Klik Multimedia mogli biti pristupačni od Sarajeva do San Franciska 24 sata na dan, 7 dana u sedmici?
9. Laser
Četrdeset godina nakon što je Albert Einstein izložio koncept stimulacije svjetlosnih talasa, taj “vječiti student” udario je temelje za povećavanje svjetlosti stimuliranom emisijom radijacije, poznatijom kao LASER (Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation). Rezultat je taj da nečim takvim kao što je laser možemo rezati i zagrijavati, a također i mjeriti. Bez lasera ne bi bili mogući današnji CD-playeri niti laserski printeri. Liječnici vole laser jer im omogućuje jednostavne i brze kozmetičke zahvate, ali i operacije presađivanja očnih organa. Naučnici vole laser zbog njegove snage i preciznosti. Trgovci također vole laser jer im omogućava brzo evidentiranje artikala i izračunavanje cijena. Mi volimo laser zbog privjesaka za ključeve.
8. Štamparski stroj
Štamparski stroj je prvi od komunikacijskih medija koji je promijenio način na koji se informacije skupljaju, obrađivaju, pohranjuju, pretražuju i na kraju izvlače na vidjelo. Reformacija, renesansa kao ni znanstvena revolucija ne bi bili mogući bez Guttenberga i štamparstva. Jednako tako ne bi bile moguće ni današnje novine ni knjige……. živio Guttenberg!
7. Televizija
John Logie Baird registrirao je svoj prvi patent 1923. godine, i to za izum koji je prikazivao sliku u osam linija. Godinama kasnije izum se počeo prodavati kao prvi televizijski set, a Baird ga je krstio imenom “televizor”. Godine 1932. British Broadcasting Corp. (BBC) ostvario je prvi televizijski prijenos na svijetu. Danas su mišljena o televiziji podijeljena više nego što su to bila nekoć. Dok jedni i dalje misle da je riječ o savršenom edukacijskom i informacijskom sredstvu (jer TV-slika prelazi preko “brda i dolina” i “ulazi u svaku kuću”), drugi pak smatraju da je riječ o civilizacijskom prokletstvu koje služi različitim interesima, prije svega političkim. Da je tu baš sve čisto i jasno, zar bi toliko trajala prepucavanja oko BHT-a?
6. Automobil
“Možete imati bilo koju boju tako dugo dok je ta boja crna!” pohvalio se na kraju stoljeća John Ford, isti onaj koji je prvi u svoje tvornice automobila uveo rad na pokretnoj traci. Razvoj današnjeg automobila ima dug put. Kad su se pojavili, obećavali su radikalne promjene u načinu transporta ljudi i dobara, što se i dogodilo. No, obećavano je i da će razvoj automobila teći u smjeru ekološki prihvatljivog sredstva prijevoza, što se pokazalo kao obična laž. Danas svako malo iskrsne otkriće o automobilu pogonjenom energijom svjetlosti, vodom, zrakom ili pak bananama. Dok čekamo leteće automobile po uzoru na onaj iz filma “Povratak u budućnost”, ekološke laži su sve češće i žešće.
5. DNA
“Otkrili smo tajnu života!” – uskliknuo je 1953. godine britanski znanstvenik Francis Crick aludirajući na dioksiribonukleinsku kiselinu (DNA), dvostruko spiralnu molekulu u staničnoj jezgri koja određuje naslijeđe. Prije neke godine američki predsjednik, Bill Clinton, izjavio je nešto slično: “Otkrili smo jezik kojim je Bog stvarao život!” Raspetljavanje genetičkog koda omogućilo je ljudima borbu protiv nasljednih bolesti i rentabilniju proizvodnju hrane. No, kad se malo bolje pogleda, genetički razvoj otvorio je i mnoge moralne dileme kao što je kloniranje. Ipak, sumnjamo da bi netko imao nešto protiv, sve i kada bismo mu rekli da su “Djevojke dana” zapravo – klonovi.
4. Avion
Na početku proizvođači bicikala, braća Wright, 1903. su usavršili prvu motornu letjelicu, dok je britanski inžinjer Frank Whittle registrirao prvi patent za mlazni pogon 1930. godine. Paralelni testovi u Njemačkoj učinili su tu zemlju prvom koja je poletjela s mlazno pogonjenim zrakoplovom. Bio je to legendarni Heinkel He 178, a godina 1939. Trideset godina kasnije Boeing 747 Jumbo Jet imao je premijeru prvog internacionalnog putničkog leta. Putovanje je u to vrijeme opisano kao sigurno, ugodno i brzo. Što bi na to tek rekli putnici današnjeg Concorda?
3. Parni stroj
Parni stroj pokrenuo je industrijsku revoluciju, a omogućila ga je znanost o termodinamici te šire i dublje razumijevanje zakona prirode kako ih je iskusio i obrazložio znanstvenik i fizičar Isaac Newton. Industrijska revolucija tek je jedna od povijesnih etapa razvoja, no kao što je nekoć bila velika “furka” lokomotiva na parni pogon, danas su to računala. Od parnog stroja do express-lonca (ili računala na parni pogon?!) mnoge stvari su se promijenile.
2. Anti-baby pilula
Mješavina dva hormona koji sprečavaju ovulaciju omogućila je seksualnu i socijalnu revoluciju. Gotovo preko noći žene su dobile mogućnost efektivne kontrole trudnoće, a anti-baby pilula razbila je ograde ženskih seksualnih sloboda. Neki će ići čak i dalje, pa će kazati da je kroz seksualnu revoluciju pilula ženama omogućila da se izbore i za neka druga prava kao što je pravo na rad. No, da je sredstvo protiv začeća impliciralo i neke političke i ekonomske promjene, u to ne treba sumnjati.
1. Kompjuter
Prvo operativno elektro-mehaničko računalo iskorišteno je u Drugom svjetskom ratu za razbijanje tajnih nacističkih kodova. Otkrića koja su slijedila smanjila su dimenzije kompjutera i povećala njihovu operativnost. Otkriće tranzistora (1947.), integriranih krugova (1959.) i mikroprocesora (1970.) povećali su brzinu protoka podataka dok su tvrdi disk (1956.), modem (1980.) i miš (1983.) dali poticaj da podaci postanu dostupniji i lakši za upotrebu. Od prvih kompjutora koji su težili po nekoliko tona i za čiji je smještaj bilo potrebno rezervirati čitave sobe, danas “obični” palm pilot može stati u svačiji džep.
Preuzeto sa http://www.orbus.be/tehnika/deset_najvecih_izuma.htm