Kako misliš community mediji?

Community mediji, koji odgovaraju (kako im naziv kaže) samo interesu i potrebama lokalne zajednice, su neprofitni, nekomercijalni i neovisni. Evo jedne zanimljive činjenice – u Bosni i Hercegovini registrovana su 3 ovakva medija i to radio Otvorena mreža u Sarajevu, Radio Marija u Mostaru i RadiYo Active u Zenici.

Za community medije možete slobodno još reći da su nestranački, alternativni ili aktivistički. Programski sadržaji ovakvih medija su direktno povezani sa životom u zajednici u kojoj egzistiraju, uključujući interese i potrebe sugrađana.

Da krenemo hronološki, u nastavku čitajte o postanku i razvoju community medija

Pojava community  radija povezana je s pojavom tzv. rudarskih radija u Boliviji, krajem 1950-ih godina. Suočeni s političkim i društvenim previranjima u zemlji, rudari su 1947. godine, u vrijeme štrajka, osnovali „svoj“ radio, navodi se na Researchgate.net.  

U kreiranju programa su tada pomagali  školski učitelji, a simbolična financijska podrška je dolazila od domaćeg, lokalnog stanovništva. Rudarski radiji emitovali su obavijesti, pritužbe, molbe za pomoć, pozive na sindikalne sastanke. Na programu se nalazila muzika po željama.

Vremenom su predstavljali kulturne, društvene i političke centre zajednica u kojima su emitirali. Tako je nastala ideja o angažiranim programima koji se bave problemima zajednice na čijem području emitiraju i koje novčano pomažu njihovi slušatelji, piše Research.net.

Ovakav tip radija se relativno brzo proširio prema SAD-u, gdje je na tadašnjim radijskim programima već  prevladavala snažna komercijalizacija, prijeteći istrebljenjem svih informativnih i obrazovnih sadržaja odnosno svega što nije zabavljalo slušatelje ili pak donosilo novac vlasnicima radija. Fokusirajući se na zajednicu za koju je emitirao, novi je model ubrzo dobio naziv koji se i danas najčešće koristi, a to je community radio.

Lokalne radijske inicijative više su doživljene kao mladenački bunt u skladu s društvenom klimom tog vremena. Javno zagovaranje liberalizacije tržišta i promjena medijskog zakonodavstva tako je zbližilo dvije potpuno suprotne strane: jednu koja je bila fokusirana na zaradu i drugu, koja se zalagala za javni interes i dobrobit lokalnih sredina, piše Research.net.

Uvođenjem promjena u medijsko zakonodavstvo, komercijalni sekto se počeo naglo razvijati, dok su se inicijative za neprofitni lokalni radio tada učinile nerealnim, pa čak I nepotrebnim.  Značajniji razvoj dolazi tek godinama poslije, zbog povezivanja u šire strukovne organizacije čije zahtjeve državne vlasti više nisu mogle ignorisati.

Kakvo je stanje sa community medijima u BiH?

Community mediji u BiH djeluju uglavnom u okviru nevladine organizacije. Sve troškove tehničke infrastrukture i kreiranja programa snosi organizacija u okviru budžeta za određene projekte.

Ciljevi medija uvijek korespondiraju sa ciljevima organizacije, te konkretnog projekta koji mogu finansirati strani ili domaći donator, piše Media.ba.

Korisnici ovakvih medija su u pravili volonteri, koji mogu dobijati simbolične honorare. Programski sadržaji se mogu kreirati u skladu sa  projektima matične NVO ili zahvatati izvan zadate teme koja se u slučaju tri postojeća community radija u BiH može odrediti kao aktivistička, humanitarna ili religijska.

Ovakvi mediji se smatraju važnim pokazateljem demokratičnosti društva i tzv. trećim medijskim sektorom.

RadiYo Active je prvi community radio u BiH

RadiYo Active je osnovan krajem 2011. godine kao jedna od aktivnosti Udruženja za brigu i opšta prava djece „Naša djeca“ Zenica. Posjeduje dozvolu od RAK-a (Regulatorne agencije za komunikacije) za emitovanje radio programa. Naš moto je Mi zračimo samo pozitivno.

Mi smo nevladini, nekomercijalni, politički neopredijeljeni i isključivo u službi zajednice. Nalazimo se na frekvenciji 88,5 FM, a naš program se može slušati i online na www.activezenica.org. Na našoj oficijelnoj web stranici možete pronaći autorske tekstove, kreativnost mladih i djece i  trenutak mašte.

Kako bi osigurali sredstva za rad redovno organizujemo fundraising kampanje. Za kampanje uvijek dobijemo podršku osoba iz javnog života koji su na neki način bliski našoj ideji pa su npr. na našim kampanjama gosti bili Rambo Amadeus – konceptualni umjetnik I pjevač iz Crne gore, Edo Maajka i Frenkie hip hop umjetnici, Neno Belan.