Internetski predator za metu imao devetogodišnju djevojčicu iz Bosne i Hercegovine

Sara* ima devet godina i odlična je učenica, dobra kćerka i drugarica. Iako zna da je premlada, koristi društvenu mrežu Facebook, kao i većina njenih prijatelja. Njeni roditelji to znaju i prate njene aktivnosti na internetu, za svaki slučaj.

 

Bilo je veoma zabavno dok nije primila neke uznemirujuće poruke. Nepoznati muškarac poslao joj je sliku muških genitalija objavljenu na Facebooku, s navodno njenim komentarima ubačenim ispod slike. Rekao je da će objaviti tu sliku ako mu ne pošalje svoje slike, bez odjeće. Sara* je bila u panici i brinula se šta će se desiti ako njena porodica, nastavnici ili prijatelji to vide, ali srećom, ona je pametna djevojčica i shvatila je da može tražiti pomoć od odraslih kojima vjeruje. Rekla je roditeljima šta joj se dešava, a oni su, nakon edukativnih radionica o sigurmnosti na internetu u školi, znali da odmah trebaju kontaktirati policiju.

 

Policija je potom pokrenula istragu i uskoro su, uz pomoć donirane opreme, Facebook-a i lokalnih pružatelja internetskih usluga, uspjeli otkriti IP adresu s koje su poruke poslane. U pretresu kuće osumnjičenog policija je pronašla nekoliko kompjutera, hard diskova, DVD-ova, telefona i drugih uređaja. Ubrzo je otkriveno da je u kući privremeno boravila druga osoba u vrijeme kada su poslane poruke i da je za to koristila zaplijenjenu opremu. Osumnjičeni je bio u bijegu kada je policija izvršila pretres kuće, ali uhapšen je na graničnom prijelazu dok je pokušavao napustiti zemlju.

 

Ovo nije filmski scenarij ili vijest iz inostranstva. Ovo je stvarni slučaj koji se desio u jednom gradu u Bosni i Hercegovini. Na osnovu istrage policija je otkrila da Sara* nije bila jedina žrtva istog počinitelja. Na meti ove osobe bilo je još petero djece. Policija je to utvrdila upotrebom digitalne istražne opreme EnCase v6, koju je donirala organizacija Save the Children.

 

Nakon opsežne istrage počinitelj je optužen, a zatim osuđen na četiri godine i tri mjeseca zatvorske kazne.

 

Registrirani slučajevi samo su „vrh ledenog brijega“

Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija uveo je brojne promjene u protekle tri decenije. Uz ogromne prednosti, upotreba IKT otvorila je i ogroman prostor za različite zloupotrebe, od manjih društveno neprihvatljivih ponašanja do najtežih krivičnih djela.

Tačan broj djece koja su doživjela seksualnu eksploataciju i/ili zlostavljanje nije poznat. Registrirani slučajevi čine samo „vrh ledenog brijega“ u poređenju sa stvarnim brojem neotkrivenih slučajeva. Kada se otkriju novi slučajevi, prioritet se daje zaštiti najboljeg interesa djeteta/žrtve, što obično zahtijeva isključenje javnosti, tako da građani mogu steći pogrešan dojam da u BiH nema seksualne eksploatacije i zlostavljanja u internet okruženju.

Naprotiv, rezultati studija provedenih u BiH ukazuju na to da se djeca suočavaju s ozbiljnim problemima u digitalnom okruženju. Studija provedena na reprezentativnom uzorku djece u BiH u dobi od 12-16 godina pokazala je da je svako sedmo dijete doživjelo neki oblik nasilja u digitalnom okruženju.

Prema tvrdnjama djece, ti problemi su izuzetno teški za njih, a ponekad su čak veći od nasilja u stvarnom svijetu, iako odrasli ne obraćaju dovoljno pažnju na njih i često potcjenjuju te probleme.

Djeca pristupaju internetu s različitih uređaja, obično s mobilnih telefona. Većina nije svjesna potencijalnih rizika i ne zna kako se zaštititi u internetskom okruženju. Često dijele svoje i tuđe lične podatke.

Polovina djece uključene u jednu studiju primila je poruke od nepoznatih osoba, a isti broj je prihvatio te nepoznate osobe za prijatelje na društvenim mrežama. Svako deseto dijete prihvatilo je upoznati se u stvarnom svijetu s nepoznatom osobom, odnosno osobom koju je dijete upoznalo samo putem društvenih mreža.

Oni koji bi trebali pružati sigurnost djeci, prvenstveno njihovi roditelji i nastavnici, u pravilu ne posjeduju dovoljno znanja o rizicima u digitalnom okruženju. Neupoznatost roditelja s ovom problematikom ugrožava njihovu kontrolu nad aktivnostima djece na internetu.

Sigurnost na internetu također nije dio nijednog nastavnog programa, tako da se o toj temi rijetko razgovara u školama. Sve to pokazuje da su djeca u BiH veoma ranjiva dok su na internetu.

S obzirom na to da su upoznate s ovim činjenicama, kao organizacije kojima je misija zaštita djece, UNICEF, Međunarodni forum solidarnosti (IFS)-Emmaus i Save the Children osnovale su Konzorcij BiH, koji provodi inicijativu nazvanu „Prevencija i suprotstavljanje seksualnom iskorištavanju i zlostavljanju djece putem interneta u Bosni i Hercegovini“. Ovu inicijativu podržava Globalni fond Zaustavimo nasilje nad djecom (End Violence Against Children – EVAC) i ona obuhvata širok raspon aktivnosti u podizanju svijesti o rizicima po djecu na internetu i sprečavanju eksploatacije i zlostavljanja djece putem interneta.

Oprema koja se koristi za prikupljanje dokaza u slučajevima kao što je to ovaj s početka ovog teksta, koja vrijedi više od 100.000 eura, donirana je Policijskoj upravi Federacije BiH i Policiji Distrikta Brčko. Pored nabavke forenzičke opreme, organizacija Save the Children organizirala je i specijalističku edukaciju za policijske službenike o upotrebi te opreme.

Putem svojih aktivnosti Save the Children također radi na jačanju pravosudnih institucija za suzbijanje slučajeva eksploatacije i zlostavljanja djece na internetu, podržava pružatelje internetskih usluga u identifikaciji i prijavljivanju mogućih slučajeva eksploatacije i zlostavljanja djece na internetu i zagovara uvođenje sigurnosti na internetu u redovne školske nastavne planove.

*Djevojčica u videu je glumica.

* Ime je promijenjeno kako bi se zaštitio identitet djevojčice

Foto: Save the Children