Izvan istinitog i lažnog: Kako se mladi na Zapadnom Balkanu zaista snalaze u svijetu informacija?

Nova studija „Dezinformacije i pogrešne informacije na Zapadnom Balkanu“, koju su sproveli British Council i Balkanska istraživačka mreža (BIRN), fokusira se na to kako se mladi širom Zapadnog Balkana snalaze u današnjem složenom informacionom okruženju. 

Kao dio globalnog istraživačkog programa Next Generation British Council-a, studija istražuje načine na koje mladi doživljavaju informacije i medije i kako se sa njima angažuju. Ona osvjetljava izazove sa kojima se suočavaju, ali i alate koje koriste kako bi razumjeli svoje informaciono okruženje.

Studija analizira kako mladi grade povjerenje u informacije, šta oblikuje njihovu percepciju vjerodostojnosti i zbog čega periodi pojačanih društvenih tenzija, kao što su izbori i krize, povećavaju rizik od obmanjujućih sadržaja. Ona pruža važne uvide donosiocima odluka, obrazovnim ustanovama i organizacijama civilnog društva koje nastoje da ojačaju otpornost mladih na izazove u oblasti informisanja i razviju sveobuhvatne pristupe zasnovane na stvarnosti savremenog informacionog okruženja.

Iako se iskustva razlikuju širom regiona, istraživanje identifikuje tri zajedničke karakteristike koje oblikuju informaciono okruženje mladih na Zapadnom Balkanu: konzumiranje vijesti putem digitalnih platformi, krhke i osporavane medijske ekosisteme i neujednačen pristup podršci u oblasti medijske i informacione pismenosti.

„U vremenu povećane neizvjesnosti i rastućeg zamora od informacija, vjerujemo da je od suštinskog značaja bolje razumjeti i podržati mlade u snalaženju u složenim informacionim okruženjima, kao i obnoviti povjerenje u kredibilne izvore informacija za sve građane regiona. Ova studija osvjetljava složenost informacionih okruženja kroz koja mladi moraju da se kreću. Ona takođe pokazuje načine na koje su se mladi prilagodili tom okruženju, uključujući oslanjanje na „signale vjerodostojnosti“, i naglašava važnost međuljudskog povjerenja i signala koji dolaze iz zajednice. Važno je da iz ove studije izvučemo pouke i razvijemo sveobuhvatnije i realističnije pristupe medijskoj i informacionoj pismenosti, koji će pomoći mladima tamo gde se oni zaista nalaze, a ne tamo gde bismo željeli da budu“, izjavila je Clare Sears, direktorica British Councila za Zapadni Balkan.

Studija pokazuje da se mladi širom Zapadnog Balkana kreću kroz brzo i platformama vođeno informaciono okruženje, u kojem je izloženost informacijama često slučajna. Zbog toga autentičnost procjenjuju oslanjajući se na praktične prečice, odnosno na „signale vjerodostojnosti“, umjesto na sistematsku provjeru činjenica. Povjerenje se često polaže u lične mreže i poznate izvore, a ne u određene medijske institucije. Suočeni sa preopterećenošću informacijama, emocionalnim pritiscima i nedostatkom vremena, mnogi mladi informacije provjeravaju selektivno, oslanjaju se na osobe od povjerenja ili se u potpunosti povlače iz javne sfere.

Ključni nalazi za Bosnu i Hercegovinu

Bosna i Hercegovina se ističe po tome što se mladi u velikoj mjeri oslanjaju na reputaciju medija i izvora informacija prilikom procjene vjerodostojnosti sadržaja, uz snažan fokus na nedostatke u odgovornosti i slabu provedbu pravila. Emocionalni zamor također je izraženiji nego u nekim drugim skupovima podataka, što utiče na svakodnevne načine suočavanja s informacijama.

Vjerodostojnost se često temelji na pokazateljima transparentnosti i legitimnosti, kao što su prepoznatljivi istraživački mediji i njihovi identifikacijski elementi. Problemi vezani za odgovornost na višim nivoima su značajni, posebno kada je riječ o praksama internetskih portala i ograničenoj provedbi propisa. Preopterećenost informacijama i zbunjenost su česte, a izbjegavanje sadržaja se često koristi kao mehanizam suočavanja s tim izazovima.

Preporuke iz studije ukazuju na to da jačanje otpornosti na izazove u oblasti informisanja zahtijeva mnogo više od individualnih vještina provjere činjenica. Mladi traže veću odgovornost digitalnih platformi i medija, više standarde transparentnosti i snažniju sistemsku podršku medijskoj pismenosti kroz škole, porodice i lokalne zajednice. Djelotvorni odgovori moraju uzeti u obzir društvenu prirodu informacija, uticaj dizajna platformi i stvarne načine na koje mladi svakodnevno dolaze do informacija i procjenjuju ih.

Deset prioritetnih preporuka

1. Uključiti „pismenost prepoznavanja signala vjerodostojnosti“ u sve programe namijenjene mladima.
2. Učiniti provjeru informacija brzom i lako uklopivom u svakodnevne navike.
3. Integrisati digitalnu dobrobit u pristupe jačanju informacione otpornosti.
4. Obezbijediti kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika u oblasti medijske pismenosti i cyber higijene.
5. Ugraditi kritičko mišljenje u sve dijelove nastavnog programa.
6. Početi od ranog djetinjstva i pružiti podršku roditeljima.
7. Omogućiti kvalitetnim medijima i organizacijama za provjeru činjenica da lakše dopru do mladih putem digitalnih platformi.
8. Povećati odgovornost platformi za sadržaje i oglašavanje.
9. Unaprijediti jasne i korisnicima razumljive pokazatelje autentičnosti naloga.
10. Razviti praktičan okvir za djelovanje „uzvodno“, uz odgovarajuće zaštitne mehanizme.

 

Izvor teksta i fotografije: britishcouncil.org